Danas je na snagu stupio Zakon o akcizama kojim je povećana cijena goriva, te se očekuje da će to izazvati i ostala poskupljenja.
“Akcize nam trebaju, to je najbolji i najefikasniji instrument i model koji bi nam omogućio nove investicione projekte u oblasti cestogradnje i ja sam najveći zagovornik u BiH da idemo u pravcu usvjajanja zakona o akcizama”, rekao je novinarima Denis Zvizdić, u oktobru 2017. godine.
Zvizdić je dodao i kako treba da se tačno zna da 10 feninga ide za izgradnju autoputeva i 5 feninga za izgradnju puteva, a ne da tih 15 feninga bude u općim akcizama koje idu u opću budžetsku potrošnju, nego da to ide za nove cestarine, odnosno putarine i to je sva suština, rekao je on.
Ovaj zakon je izglasan u decembru prošle godine nakon višesatne sjednice u Parlamentu BiH, gdje je odlučeno da akcize na gorivo budu 15 feninga po litri i na to se dodaje PDV. Za su glasala 22 zastupnika, a 20 je bilo protiv.
“U kratkom roku dolazi do povećanja cijena goriva i proizvoda koji se baziraju na istome, nakon toga slijedi povećanje cijena transportnih usluga i to je nešto što očekujemo u kratkome roku. Ne bih kazao da će u kratkom roku doći do lančanog poskupljenja, ali u srednjem do dugom roku ovaj trošak se mora negdje distribuirati, naročito ako budemo u dogledno vrijeme imali naftne krize i šokove na globalnom tržištu, akcize će ostati, a nafta će rasti. U tom smislu na dugi rok možemo to očekivati zato što tih 200.000 dodatnih miliona na privredi u BiH se negdje mora distribuirati. Da li će se distibuirati na ponuđače ili na potrošaće zavisi od toga kooliko je konkurentna industrija. Kada imate veliku konkurenciju među ponuđačima i onda oni ne mogu da prebace trošak na potrošaća. S druge strane ako imate monopolske industrije gdje nemate izraženu konkurenciju , gdje nemate veliki broj ponuđača, oni moraju distribuirati taj trošak dalje, a to obično ide na krajnjeg potrošaća”, rekao je za Index.ba Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Iako nam je rečeno da će ove akcize biti usmjerene za putarine i cestarine, izgleda da od toga nema ništa.
“Entitetska preduzeća za gradnju cesta su od kreditora ocjenjena kao kreditno nesposobna. Došlo je do zamrzavanja svih kredita koji su bili u fazi ugovaranja ili ugovoreni. Svugdje se tražilo osiguranje. Ovaj dodatni prihod od akciza na gorivo neće ići za gradnju autocesta. On je sigurnost da će krediti koji će postati efektivni, biti vraćeni”, rekao je ministar Bevanda.
Građanima ove zemlje od danas je cijena goriva po jednom rezervoaru skuplja za 10 KM. Nezavisni blok je upozoravao da od ovog poskupljenja neće biti novih cesta, razvoja niti zapošljavanja, o čemu smo uporno govorili i zbog čega smo glasali protiv ovakvoga Zakona, što je potvrdio i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, kad je rekao da novac od akciza neće ići u cestogradnju.
”Nezavisni blok je, nakon što nije uspio spriječiti usvajanje ovog zakona i poskupljenja, predložio u Parlamentu BiH da vlade ograniče marže na gorivo naftnim distributerima i tako dio najavljenih poskupljenja prebace i na njihov teret i ublaže teret poskupljenja krajnjim korisnicima, pogotovo najugroženijim kategorijama stanovništva. Oni koji više zarađuju, trebaju više i da daju doprinos da cijelo društvo brže krene naprijed. Očekujemo da Parlament BiH prihvati ovaj prijedlog hitno i obavijesti javnost o tome”, izjavio je Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka i poslanik u Parlamentu BiH.
“Prije samog donošenja Zakona o akcizama bilo je naznaka da je osnovna funkcija ovog dodatnog novca garancija nekog budućeg kredita. Bilo bi naivno očekivati da ćemo tek tako vidjeti neku ekspanziju gradnje puteva i autoputeva, s tim da je 2018. godina izborna godina, svi budžeti koji su donijeti oni su budžeti koji predviđaju blagi porast u kapitalnim investicijama, što znači da će građani svakako vidjeti gradnju i javne radove i zapošljavanja, s druge strane to nije odraz direktnih povećanja akciza nego činjenice da su veći iznosi određeni za tu namjenu, a jasno je bilo jer smo mi imali međunarodne pritiske od evropske banke za razvoj do predstavnika MMF-a, svi su se zalagali za donošenje zakona, zato što on treba da bude pokriće za nove kredite. Nas niko ne tjera da uzimamo nove kredite , mi moramo da prihvatimo te kredite kao takve, jer bez njih doživjeli bi grčki scenario”, rekao nam je Čavalić.
Na većini benzinskih pumpi u Sarajevu gorivo je bilo oko 1,90 KM. Rast akciza od 15 feninga plus PDV, odnosno 18 feninga, bi značio da cijena goriva treba biti 2,08 KM, međutim, cijene su podignute dosta više.
Na glavnoj gradskoj saobraćajnici cijene goriva na pumpama Energopetrola, INA-e, Petrola, Hife i Gazproma iznose 2.16 KM, a u Vogošći i Hotonju litar prodaju po cijei od 2.21 KM. Na benzinskoj pumpi Nešković u RS-u, nedaleko od Sarajeva, cijena je znatno niža, tako da ćete tamo litar benzina platiti 2.07, a dizela 2.04 KM.
“Pojedinci koriste ovu situaciju, a to će se naročito izraziti u manjim sredinama gdje nemate veliku konkurenciju objekata za prodaju naftnih derivata. Mi kao potrošači znamo da će doći do povećanja cijena i to nas skupo košta i koristi se od strane ponuđača. Konkurentske sile djeluju, možda je moguće da ovo urade ponuđači u kratkom roku, međutim, sami konkurenti djeluju jedni na druge, desiti će se da će onaj privi konkurent postaviti pravu cijenu, a ostali će neminovno morati da snize”, rekao je za Index ekonomista, Admir Čavalić.
(Merima Druškić)