Piše: Muharem CERO
Bh.imovina izvan zemlje je u zoni sumraka, i to je već sasvima znano. U medijskom mraku, ali nažalost, i uz šutnju odgovornih događa se izvršenje na imovini Željeznica FBiH zbog kumuliranog i navodnog duga Končaru, privrednom subjektu iz Hrvatske.
Izvršenje podrazumijeva da su stvorene novčane obaveze koje dužnik nije spreman mirnim putem namiriti. Tim dugovima prethodi presuda, pravomoćna i konačna, a potom se pokreće sam postupak namirenja.
Zbunjujuće je da Končar svoja potraživanja ne ostvaruje na računu dužnika nego se opredjeljuje za imovinsko namirivanje na bh. imovini u Hrvatskoj.
Po šturim informacijama iz hrvatskih medija radi se o dugu od preko 22 miliona KM, gdje se ne može jasno razaznati koji iznos se odnosi na glavnicu a koji na kaznenu kamatu.
Upravo ta kamata koja je vjerovatno višestruko veća od same glavnice jeste prostor u kome se regionalni mešetari i domaće barabe najbolje snalaze.
Imovina Željeznica FBiH je u dužem nizu predmeta, upravo ovakvih, dobro osmišljenih pljačkaških djelovanja nestajala.
Tako je na najatraktivnijim lokacijama u Dubrovniku, nestala cjelokupna željeznička stanica u vlasništvu Željeznica BiH. Sve se to događalo nakon ratnih djelovanja a prije ratifikacije Međunarodnog sproazuma o sukcesiji. Upravo na tom prostoru danas u Dubrovniku egzistiraju tajkunski hoteli, vrijedni stotine miliona KM.
U priču o ovoj imovini su uvezane strukture iz Republike Srpske (Željeznice Doboj) i federalni moćnici. Indikativno je to što nisu bile uključene pravobranilačke strukture BiH, nego probrane i odane advokatske kancelarije u Hrvatskoj.
Da se radi o grijehu struktura jasno je, no nije jasno i prihvatljivo da Novalićeva Vlada i resorni ministar prometa i komunikacija, nisu reagovali.
Kako će se raditi o subjektivnoj procjeni vrijednosti nekretnina Željeznice ( a koja će biti sasvim izvjesno dobrano potcijenjena) to je za pretpostaviti da će ovom presudom ( a što je moguće) biti obuhvaćena i druga imovina u Hrvatskoj istog vlasnika, Vlade F BiH.
Možda baš u ovakvim dogovorenim dilovima treba tražiti odgonetku o navodnoj nemogućnosti sačinjavanja međunarodnog bilateralnog sproazuma Hrvatske i BiH o imovinsko- pravnim odnosima.
Zbunjujuće je da je još uvijek na snazi u Hrvatskoj Tuđmanova odluka o nemogućnosti ulaska u posjed vlasnika bh. imovine, a da se evo gle čuda ona ne primjenjuje kada su u pitanju, novi domicilni hrvatski vlasnici.
Tako se stvara novi uzus „ legalne pljačke bh. imovine“.
