O (ne)mogućim blokadama u FBiH

370

Piše: Dr. Slaven KOVAČEVIĆ

Nekoliko stvari ovdje je jako važno istaći, kako bi stvar bila do kraja jasna, jer po meni ovdje nema nekih većih dilema.

Prvo, smatram donošenje odgovarajućeg zakona o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata FBiH ispunjavanjem zakonske obaveze utvrđene članom 10.9 Izbornog zakona BiH, odnosno da Paralment FBiH svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata, što ovaj zakonodavni organ u svoje 24 godine postojanja, nije učinio niti jednom. Dakle, ovo mora biti obavljeno jer tako nalaže Izborni zakon BiH. O tome govorim već šest mjeseci, tako da meni ovo čini zadovoljstvo, ako je neko čitao ili slušao što sam govorio ovim povodom.

Drugo, treba znati kako bh. entitet Republika Srpska ima svoj Izborni zakon, koji nije u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ali ga Centralna izborna komisija provodi u vezi postupanja po izbornim jedinicama i dodjeli mandata. Odnosno, ovaj entitet je barem djelomično ispunio svoju Izbornim zakonom BiH utvrđenu obavezu, tako da je važno da to i entitet Federacija BiH učini u odgovarajućoj parlamentarnoj proceduri.

Treće, o mogućim blokadama, koje po meni nisu zakonski moguće, ali politički svakako jesu treba podsjetiti na nekoliko stvari. Nema pravo predsjedavajući nit jednog zakonodavnog organa ne sazivati sjednice ili na njih ne stavljati prijedloge zakona koji su upućeni u parlamentarnu proceduru. To nije u skladu sa poslovnicima oba zakonodavna doma. Tačnije, ako zakon postoji u proceduri i, recimo, donji dom ga je usvojio onda taj isti zakon mora biti na prvoj narednoj sjednici gornjeg doma – Doma naroda. Ko to neće, snosi odgovornost, ali ne onu političku. Isto tako, predsjednik Federacije BiH, gospodin Marinko Čavara nije ovlaštena osoba da utvrđuje da li nešto jeste ili nije u skladu sa ustavima u ovoj zemlji, tako da on mora potpisati ukaz za svaki doneseni zakon, a provjera ustavnosti vrši se u odgovarajućoj proceduri prema ustavnim sudovima.

Još preciznije, ako gospodin Čavara ne potpiše ukaz o donesenim zakonima, onda je počinio krivično djelo. Slična je stvar bila i sa donesenim setom zakona o akcizama u različitim jezicima u različitim zakonodavnim organima, pa su oni potpisani onako kako su doneseni. Ako predstavnici HDZ-a posegni za blokadama, političke prirode, to će biti još jedan pokazatelj da su oni spremni blokirati i državu ako treba, samo da bi ostali u vlasti bez obzira na izborni rezultat, insistirajući na njihovim nedemokratskim, diskiriminatornim prijedlozima Izbornog zakona BiH koji nemaju nikakav dodir sa europskim standardima i principima.

Osnovni demokratski princip da zakone donose većina glasova u zakonodavnim organima, a ako neko pripada onoj manjini koja nije za njih glasala, može samo prihvatiti da je zakon donešen na demokratski način. Sve blokade, bile bi direktan udar na demokraciju, parlamentarne procedure, što je, ništa drugo do napad na ustavni poredak ove zemlje. Ništa više, niti manje od toga.