Poštovani gospodine predsjedavajući,
Vaše ekselencije predsjednici, premijerke i premijeri,
Dame i gospodo,
Čast i zadovoljstvo mi je što vas možemo ugostiti u Bosni i Hercegovini na ovogodišnjem zasjedanju Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi.
Ova platforma utemeljena je prije 23 godine, u cilju jačanja regionalne saradnje, sigurnosti i stabilnosti. U ovom proteklom periodu sve članica SEECP-a postigle su značajan napredak u ostvarivanju svojih ciljeva. Procesi integracije u Evropsku uniju i NATO i dalje imaju ključni značaj za budućnost naše regije i njenu sigurnost i napredak. Unapređenje odnosa u regiji je neophodno zbog zajedničkog djelovanja na planu migracijskih kretanja, borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, borbe protiv organiziranog kriminala i ilegalne trgovine oružjem, borbe protiv cyber prijetnji te zajedničke regionalne energetske i transportne politike.
Bosna i Hercegovina je snažno posvećena regionalnoj saradnji i politici dobrosusjedstva i ona je opredijeljena za rješavanje međudržavnih nesuglasica mirnim putem, uz poštovanje načela međunarodnog prava. Uz to, Bosna i Hercegovina se zalaže za dijalog pri traženju obostrano prihvatljivih rješenja za sva otvorena pitanja, što ujedno predstavlja jedan od njenih temeljnih vanjskopolitičkih prioriteta.
Naša regija se i dalje suočava s mnogobrojnim izazovima, među kojima trenutno svakako prednjači migrantska kriza, koja u zadnje dvije godine eskalira na području Bosne i Hercegovine.
Suočavanje s problemom migrantske krize pokazalo je slabosti institucionalnih kapaciteta i regionalne saradnje. Ako imamo u vidu činjenicu da migranti na područje ove regije i Bosne i Hercegovine dolaze s teritorije Evropske unije, onda je jasno da fokus ovog pitanja ne može biti samo na neposrednoj granici između EU i BiH. Bosna i Hercegovina nije uzrokovala intenzivirane migracijske procese, te ne može samostalno nositi odgovornost za rješavanje ovog pitanja. Očekujemo prvenstveno od EU da pruži podršku institucijama BiH, prije svega stratešku i organizacionu, kako bi se efikasno odgovaralo na sve izazove koje donosi migrantska kriza.
Ono što dodatno pogoršava stvari jesu upliv organiziranog kriminala i raširena pojava trgovine ljudima. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je razmatralo pitanje saradnje Bosne i Hercegovine i susjedne Crne Gore i Srbije, u cilju suzbijanja krijumčarenja ljudi.
Narušena stabilnost neminovno se održava i na socioekonomske prilike, kao i na sveukupni društveni ambijent. Područje političke nestabilnosti i trvenja, te pravne nesigurnosti predstavljaju nepovoljan ambijent za ekonomski razvoj.
Suočen s nedovoljnim rastom životnog standarda, te s neizvjesnošću zbog političke nestabilnosti, značajan dio populacije mladih ljudi odlazi u razvijene zapadnoevropske zemlje, koje su, s druge strane, suočene s demografskim deficitom i potrebom za novom radnom snagom.
Izazovi u oblasti sigurnosti, ekonomskog razvoja, migrantske krize ili iseljavanja mladih predstavljaju zajedničke probleme koji se mogu prevazilaziti samo zajedničkim rješenjima i regionalnim inicijativama, koje idu u cilju pospješivanja stabilnosti i ekonomske saradnje.
Jedan od ciljeva Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi jeste unapređenje saradnje u oblasti pravosuđa i vladavine prava koja je osnova modernih i razvijenih društava.
U tom kontekstu, želim ovom prilikom da skrenem pažnju na regionalni problem koji ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava, kao i sigurnost. Svjedočimo pojavi da se osuđenicima s dvojnim državljanstvima, koji su u jednoj državi osuđeni za najteže oblike ratnih zločina, u drugoj državi za ista ta krivična djela preinačava/značajno smanjuje kazna, nakon čega se oslobađaju.
Nedopustivo je da počinilac masovnih zločina može tako lako da izbjegne pravdu. Države moraju napraviti iskorak radi sprečavanja ove pojave kako bi svi koji su počinili krivična djela odgovarali za njih.
Kada je u pitanju regija Zapadnog Balkana, neophodno je konstatirati da nije ostvaren potrebni napredak, kada je u pitanju suočavanje s istinom o prošlosti i potreba za vraćanjem povjerenja između država i različitih etničkih grupa.
U proteklom periodu došlo je do određenog usporavanja, pa čak i kočenja pozitivnih procesa, kada je u pitanju ovaj aspekt regionalne saradnje. Nepoštivanje presuda međunarodnih sudova, negativna i zapaljiva retorika ili intenzivirano naoružavanje predstavljaju najozbiljnije faktore, koji dovode u pitanje sigurnost i stabilnost.
Imajući u vidu sve izazove i unutrašnje debate s kojima se i sama Evropska unija suočava, potrebno je naglasiti krucijalnu važnost očuvanja kredibilne evropske perspektive Zapadnog Balkana. Nesumnjivo je da evropska perspektiva ostaje osnovni pokretač reformi na Zapadnom Balkanu. Stoga je od ključne važnosti da pristupanje svih država regije Evropskoj uniji ostane jedan od prioriteta Unije.
Iskoraci poput pristupanja Crne Gore NATO-u ili potpisivanje Prespanskog sporazuma unijeli su jednu novu energiju u regiju, kada su u pitanju euroatlantske integracije. Taj zamah je potrebno održati i u idućem periodu, što su naša očekivanja od novog saziva Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina je dobila mišljenje Evropske komisije u kojem je naveden niz reformskih mjera u različitim oblastima koje je potrebno ispuniti, kako bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, a zatim i otvorila pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Regionalna saradnja ima velike potencijale i razvojne mogućnosti, a posljednji primjer koji to pokazuje jeste projekt izgradnje autoceste Sarajevo – Beograd, koji je pokrenut kroz zajedničku inicijativu Bosne i Hercegovine, Turske i Srbije. Iako je kreiran na inicijativu ove tri zemlje, ovaj projekt ima veliki značaj za cjelokupnu regiju, ali i šire.
Regionalna saradnja, utemeljena na principima uzajamnog poštivanja, povjerenju, našim zajedničkim vrijednostima i presjeku interesa, predstavlja i dalje glavni okvir za unapređenje cjelokupne regije i ljudi koji žive na ovom području.
Kosovu kao budućem predsjedavаjućеm SECEEP-om želim uspješno presjedavanje. Žao mi je što njihova delegacija ne učestvujе na ovom samitu.