– Jedino smo znali da je razdoblje Krede bilo jedno od najtoplijih no nismo imali dokaza iz područja u blizini Južnog pola – dodaje.
Tokom ekspedicije u 2017. geolozi su iskopali uzorke sedimenata na obalnom području zapadne Antarktike.

Računarskom tomografijom prikazali su gusti korijenski sistem. Naučnici su uspjeli identificirati stanične strukture drva, polen i pore vaskularnih biljaka te tragove cvjetnih vrsta. Kako su na tom području, na kojemu su četveromjesečne polarne noći, mogle rasti prašume ispočetka je zbunjivalo naučnike.

Analize su kasnije pokazale da je koncentracija ugljen dioksida u atmosferi bila mnogo viša nego što se prije pretpostavljalo.

– Istraživanje pokazuje visoki potencijal stakleničkog plina ugljen dioksida kao izvora energije i rashladne kapacitete današnjih ledenih ploča – kaže Klages.

Razloge zbog kojih se klima kasnije ohladila naučnici još nastoje otkriti.