Ovako izgleda dokument koji dokazuje da je sultan Mehmed Fatih kupio Aja Sofiju

225
Hagia Sophia domes and minarets in the old town of Istanbul Turkey on sunset

Muslimani u Turskoj u petak su poslije 86 godina klanjali prvi džuma-namaz u džamiji Aja Sofija u Istanbulu.

Džuma-namazu u Aja Sofiji i ispred džamije prisustvovalo je oko 350.000 vjernika.

– Bila je džamija i sada je ponovo džamija. Nadam se da će tako zauvijek služiti vjernicima – kazao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je prije početka molitve poručio Fatihu i prvih šest ajeta sure Bekare.

Nakon džuma-namaza Erdogan je posjetio turbe sultana Mehmeda Fatiha, koji je sa samo 21. godinom 29. maja 1453. godine osvojio tadašnji Konstantinopolj.

Nakon osvajanja današnjeg Istanbula, sultan Mehmed Fatih, koji je poznat i kao Mehmed II, otkupio je današnju Aja Sofiju, o čemu i dan-danas postoje dokumenti koji to dokazuju. Sultan Mehmed Fatih otkupio je današnju džamiju Aja Sofiju, iako ju je prema svim pravima koja su važila u to doba mogao smatrati ratnim plijenom.

O kupovini džamije osim validnog dokumenta, koji to potvrđuje, govorili su i govore i brojni muslimanski učenjaci.

Jedan od njih, dr. Zakir Naik nedavno je govorio upravo o tome da je sultan Mehmed Fatis kupio Aja Sofiju, koja je kroz svoju historiju dugu 1.500 godina u nekoliko navrata mijenjala vlasnike.

– Izgradio ju je car Justinijan 537. godine, a nakon izgradnje bila je katedrala grčkih pravoslavaca, da bi 1204. godine u Četvrtom krstaškom ratu bila promijenjena u katoličku crkvu, što je bila sve do 1261. godine – objašnjava dr. Kair Naik historiju Aja Sofije.

Dakle, 667 godina bila je pravoslavna katedrala, a onda je 57 godina (1024. – 1261.) bila katolička crkva, da bi je Bizantijsko Carstvo, nakon što je preuzelo kontrolu, vratilo opet u pravoslavnu katedralu.

Sve do 1453. godine, kada je sultan Mehmed Fatih osvojilo Istanbul, pravoslavna katedrala pretvorena je u džamiju, no tek nakon što je otkupljena.

– Postoje dokumenti koji dokazuju da je sultan Mehmed Fatih nakon osvajanja Konstatinopolja kupio Aja Sofiju i pretvorio je u džamiju – govori doktor Naik, te naglašava da je kao džamija egzistirala sve do 1931. godine kada je Mustafa Kemal Ataturk došao na vlast.

Do 11. jula 2020. godine Aja Sofija je bila muzej, da bi turski sud 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije.

Ovaj postupak izazvao je brojne reakcije u svijetu, koji se ne slažu s ovom odlukom Turske, no Naik objašnjava postupke onih koji su se trudili da čak ajetima iz Kur’ana dokažu kako vraćanje statusa džamije Aji Sofiji nije ispravno.

– Osmanlije su Konstantinopolj osvojile u ratu. Prema tome, neispravno je davati primjere koji govore o slučajevima kada je postojao mirovni ugovor između muslimana i nemuslimana. Naći ćemo da su mnogi nemuslimanski vladari uništavali džamije nakon okupacije. Primjera radi, mnoge džamije u Španiji su pretvorene u crkve ili muzeje, a mnoge su uništene – naglašava doktor Naik, te dodaje kako sultan Mehmed Fatih i nije morao kupiti Aja Sofiju:

– Bio je poznat zakon da kada osvojiš neku zemlju ona postane tvoja i može s njom raditi šta god hoćeš, a to je se odnosi na periodu koji je bio prije usvajanja Ženevskih konvencija.