Palmer: Rusiji odgovara nesređeno stanje na Zapadnom Balkanu

30

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Matthew Palmer u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje kako je vrijeme da na Zapadnom Balkanu lideri shvate svoju ulogu i zemlje povedu ka prosperitetu – Evropskoj uniji (EU) i NATO-u.

“Cilj SAD-a, EU i zemalja regiona je isti – napredak, dok s druge strane ruskom uticaju više odgovara da u ovim zemljama vlada korupcija i nesređeno stanje. Na primjeru Sjeverne Makedonije najbolje je vidljivo kako se oduprijeti negativnom uticaju, preuzeti odgovornost i okončati stagnaciju, što je i recept koji mogu primijeniti i Srbija i Kosovo. Što se BiH tiče, SAD će ostati prisutan i pomoći BiH da provede reforme, kako na evropskom tako i NATO putu, koji je i zvanično opredjeljenje bh. vlasti.

RSE: Gospodine Palmer, susreli ste se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, ali i sa čelnicima zemalja regiona i ljudi iz Evropske unije. Kakve su impresije sa tih sastanaka, odnosno šta je bio glavni akcenat na tim susretima?

Palmer: Sastao sam se s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sa raznim premijerima, s predstavnicima institucija sa ciljem da, prije svega, još jednom podvučemo između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine, našu predanost da pomognemo BiH na njenom putu ka evropskoj budućnosti a sve, naravno, u okviru sastanka EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj), koji je organizovan prvenstveno sa ciljem podsticanja investicija, što jeste jedan od interesa i ciljeva i SAD-a.

BiH je mnogo napredovala, ali još posla treba uraditi. Mnogo toga je potrebno uraditi, prije svega u sferi dobrog upravljanja i rukovođenja, u sferi borbe protiv korupcije u javnom sektoru, te na jačanju transparentnosti i, uopšte, jačanju klime za investiranje u zemlju. Zato su ključne reforme, ukoliko BiH želi uspješno da nastavi put ka evropskim integracijama. Ovo je najvažniji prioritet SAD-a i nešto na čemu želimo nastaviti raditi sa predstavnicima svih naroda u BiH.

RSE: S obzirom da ste se susreli sa nekim čelnicima EU u BiH, da li postoji jedinstvena politika SAD-a i EU kada je u pitanju region Zapadnog Balkana?

Palmer: Apsolutno. Ja sam prije svog dolaska u Sarajevo bio u Briselu i imao priliku da se sastanem sa brojnim predstavnicima EU. Kao i prethodnih četvrt vijeka, naš cilj kada je u pitanju Zapadni Balkan ostaje neprimijenjen, a to je da pomognemo ovom regionu da se pomjeri dalje ka zapadnim integracijama i EU, da zajednički pomognemo državama Zapadnog Balkana da uspješno provedu ključni set reformi i promjena koje će im pomoći na putu ka evroatlantskim integracijama što, naravno, podrazumijeva učlanjivanje u neke od ključnih institucija, kako EU, tako i NATO-a.

Sve ove reforme će zemljama Zapadnog Balkana pomoći da postanu, prije svega, bogatije i stabilnije, a samim tim i bolji partner kako za SAD, tako i za ostale zemlje. Naša (SAD) ali i vizija EU je ista i vrlo jednostavna – prosperitetan i miran region koji je u miru kako sa sobom, tako i sa svojim susjedima, region koji čini dobar sastavni dio Evrope. Ono što je najvažnije je da ono što SAD i EU žele je upravo ono što žele i zemlje Zapadnog Balkana žele same za sebe. Svi znamo gdje želimo stići, trik je u tome kako stići do tog cilja.

RSE: Spomenuli ste i NATO integracije. Većina zemalja na Balkanu želi u EU, međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanje pristupanje NATO-u. Naročito je to vidljivo u BiH gdje su mišljenja političara i ljudi koji vode BiH jako podijeljena u tom pitanju. Da li ste s njima o tome razgovarali i kakav je Vaš stav? Može li se prevazići ova kriza koja je prouzrokovala i krizu vlasti u BiH?

Palmer: Put prema NATO-u je i zvanična politika BiH, ali to je nešto što nas čeka u budućnosti, malo dalje na ovom putu. Pitanje koje se trenutno nalazi na stolu ne tiče se članstva, tiče se podnošenja godišnjeg nacionalnog programa u NATO, a tu se radi o produbljivanju i jačanju partnerstva između BiH i NATO-a, a kroz to partnerstvo treba da se ojača i poboljša sigurnosni, odnosno odbrambeni sektor u BiH.

Ako samo pogledamo pitanje javnih nabavki i personala, reforma tog procesa je nešto što upravo treba da učini Bosnu i Hercegovinu boljim partnerom za NATO, a otvaranjem novih mogućnosti za zajednički rad na upravo ovim pitanjima – učinit će i NATO boljim partnerom za BiH. Mi smatramo da je ovo partnerstvo kako u najboljem interesu NATO-a, tako i u najboljem interesu Bosne i Hercegovine i prvenstveno je u interesu mira i stabilnosti ovog regiona.

RSE: Da li su to shvatili ovdašnji političari?

Palmer: Mislim da oni to razumiju. Razgovor o ovom pitanju se stalno vodi. Ja vjerujem da ćemo mi iznaći način da se partnerstvo između Bosne i Hercegovine i NATO-a nastavi i da će koristi od tog partnerstva biti veoma jasne i transparentne.

RSE: Spomenuli ste sigurnost na Balkanu. SAD je odigrao veoma važnu ulogu kada je u pitanju mir u BiH, ali i na Kosovu. Međutim, u posljednje vrijeme svjedoci smo prilično zategnute političke situacije, i unutar BiH, i odnosima Srbije i Kosova. S druge strane se prilično zapaljiva retorika može čuti u svim zemljama. Koliko to predstavlja određenu vrstu opasnosti po ovaj region i na koji način SAD može da pomoge da se te tenzije spuste?

Palmer: Sjedinjene Države ostaju posvećene svom radu i partnerstvu u cijelom ovom regionu, kako pojedinačno sa zemljama Zapadnog Balkana, tako i regionu u cjelini, kako bismo joj pomogli da napreduje na svom putu u Evropsku uniju. Tačno je, postoje određeni sukobljeni stavovi u regionu, ali isto tako, ostvareni su i značajni uspjesi.

Kao jedan zaista dobar primjer toga, ja bih ukazao na Prespanski sporazum, sporazum koji je postignut između Sjeverne Makedonije i Grčke. Ono što je pokazao Prespanski sporazum jeste koliko je bitno liderstvo. Međunarodna zajednica nije to učinila sama. Mi smo to podržali. To su postigli premijeri Zaev (Zoran, makedonski premijer) i Tsipras (Alexis, premijer Grčke) i ministri inostranih poslova ove dvije zemlje, i obje strane su preuzele značajan politički rizik. Iznašli su kompromis i uspjeli su. I otvorili su put ka evropskoj budućnosti za Sjevernu Makedoniju, desetine članica Alijanse su upravo i ratifikovale sporazum vezan za pridruživanje Sjeverne Makedonije.

Mi se zaista nadamo da će Evropski savjet donijeti odluku da otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom. Trebalo je zaista mnogo hrabrosti da se taj sporazum postigne, ali ta hrabrost se sada i zasta isplati. Nadam se da će iz ovog primjera pouku izvući i lideri iz Beograda i Prištine i da će krenuti putem kompromisa i iznalaženja dobrog rješenja.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, tenzije su unutrašnje prirode, ali mislim da je pouka ista: vodite, budite spremni na kompromis, budite spremni da preuzmete određeni rizik i shvatite da kao lider imate obavezu prema svom narodu, imate obavezu prema ljudima koji su vas izabrali, da predstavljate njih i njihove interese, a to je odgovornost koju moraju zaista časno izvršavati. A mi smo uvijek spremni da im budemo partneri u rješavanju problema, ali oni moraju na kraju riješiti stvari. Mi to ne možemo učiniti umjesto njih. To je lekcija koju smo mi izvukli iz potpisivanja Prespanskog sporazuma i mislimo da se zaista može primijeniti široko u cijelom regionu.

RSE: U Bosni i Hercegovini, ali i cijelom regionu, prisutni su i drugi faktori izuzev SAD-a. Sve jači je uticaj Rusije kojeg mnogi analitičari ocjenjuju čak i destabilizirajućim u određenim trenucima. Tu je svakako i Kina koja dolazi sa svojim investicijama, kapitalom. Koliko treba jačati ulogu SAD-a, odnosno, da li zaista postoji neka vrsta opasnosti od drugačije vrste uticaja na ovaj region?

Palmer: Uloga SAD-a u ovom regionu je jaka i nastavit će biti takva. Mi smo bili i ostajemo predani ovom regionu. To je jedan od prioriteta naše politike. Mi smo uložili mnogo energije, novca i političkog kapitala u ovaj region. Stoga ćemo nastaviti predano da radimo na budućnosti ovog regiona. Mislim da se vizija SAD-a i EU za ovaj region razlikuje od vizije Rusije. Mi želimo da vidimo region koji funkcioniše po pravilima, načelima, koji funkcioniše u skladu sa institucijama i transparentno.

Rusija, s druge strane, možda bi više voljela da vidi region koji je podijeljen, frakcionisan, u kojem vladaju tenzije. Na svu sreću, vizija koju dijele SAD i Evropska unija je ista kao i vizija samih zemalja Zapadnog Balkana, koje žele uspjeh i put naprijed. Ali, Rusi će, naravno, nastaviti svojim djelovanjem kao i do sada i sa svojim negativnim uticajem, što smo imali priliku da vidimo kada se radi o Prespanskom sporazumu.

Imali smo sličnu situaciju i u Crnoj Gori 2016. godine. Mi se moramo zajedno suprotstaviti ovom malignom uticaju, a korumpirane institucije su upravo najbolji ulaz, najbolja kapija za ovakav negativan uticaj. Kako bismo bili sigurni da se zemlje Zapadnog Balkana zaista mogu same oduprijeti ovom malignom uticaju koji dolazi izvana, moramo osigurati da su njihove institucije funkcionalne, da su odgovorne, da su transparentne i da se njima upravlja na dobar način. A SAD je ovome posvećen i mi zaista u ispunjenju ovog cilja blisko sarađujemo sa svim vladama i institucijama na Zapadnom Balkanu.

(Dženana Halimović – RSE)