Pandemija nije povećala smrtnost u FBiH: Statistički podaci iz marta 2019. i marta 2020. godine

76
Istraživački tim “Slobodne Bosne” uporedio je statističke podatke iz marta 2019. i marta 2020. godine i ustanovio da pandemija koronavirusa uopće nije povećala smrtnost u većem bh. entitetu. Dapače, smrtnost je smanjena, i to za 10 posto.

Kada se pojavila početkom marta u Hrvatskoj, a potom i u BiH, o pandemiji koronavirusa govorilo se i pisalo kao o kugi modernog doba, koja masovno odnosi ljudske živote. No, istraživački tim „Slobodne Bosne“ došao je do šokantnog saznanja: uporednom analizom statističkih podataka utvrdili smo nepobitnu činjenicu da pandemija koronavirusa uopće nije povećala smrtnost u Federaciji BiH nego je, naprotiv, smrtnost smanjena, i to za nevjerovatnih 10 posto.

U martu ove godine, u Federaciji BiH umrla je ukupno 1.651 osoba, dok su u martu prošle godine umrle 1.833 osobe, što je čak 10 posto više. Izračunali smo i prosjek za proteklih pet godina, ne računajući 2020. godinu. Tako smo ustanovili da je svake godine u martu, u prosjeku, umiralo 1.935 osoba, što je za 284 osobe ili skoro 15 posto više od broja umrlih u jeku pandemije koronavirusa u martu ove godine.

Podaci za april još uvijek nisu prikupljeni, no prema pouzdanim informacijama nastavljen je trend iz marta, što praktično znači da je i u aprilu ove godine smanjen broj umrlih u poređenju sa aprilom prethodne godine.

Ukupan broj umrlih:

Činjenicu da je smanjen broj umrlih osoba u martu ove godine moguće je objasniti na dva načina: prvi, da koronavirus uopće nije tako opasan kao što se predstavljalo u javnosti i, drugi, da je BiH poduzela blagovremeno odlučne mjere u borbi protiv koronavirusa.

JE LI KORONAVIRUS (BEZ)OPASAN

Od početka epidemije do danas, ne prestaje polemika o (bez)opasnosti koronavirusa, koja je pokrenuta u Italiji krajem februara ove godine, kada je ugledna direktorica Laboratorija za kliničku biologiju s Infektivne klinike “Luigi Sacco” u Milanu Maria Rita Gismondo,napisala na svom Facebook profilu da je Covid-19 samo jedna vrsta malo jače gripe i da ne vidi zašto se oko toga podiže tolika galama.

Ona je početkom marta otišla korak dalje: ustvrdila je da Covid-19 nije kuga ovog stoljeća, da umiru samo starije osobe sa postojećim patologijama te da još niko nije umro od korone. „Svi su umrli uz koronu, a ne od korone“, rekla je doktorica Maria Rita Gismondo, zamjerivši Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji što je neosnovano, na temelju simptoma gripe, proglasila pandemiju.

Njenoj izjavi suprotstavio se doktor Roberto Burioni, također virusolog, koji je na svom sajtu “Medicalfacts” napisao da je doktorica Maria Rita Gismondo iznijela „džinovske gluposti“ i da, nažalost, “koronavirus nije samo nešto jači od virusa gripe”.

Slične polemike vodećih medicinskih autoriteta pokrenute su diljem svijeta i traju do danas bez jasnog zaključka, što je, na koncu, rezultiralo potpuno različitim pristupom u borbi protiv pandemije koronavirusa. Švedska je lansirala „liberalni model“ sa minimalnim mjerama društvenih restrikcija, Njemačka se opredijelila za „srednje rješenje“, dok su se države Balkana, uključujući i BiH, opredijelile za vrlo čvrstu, neki tvrde čak rigidnu odbranu od pandemije.

Još nije posve jasno koji će model dati najbolje rezultate.

TRI MODELA ODBRANE

Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta proglasila globalnu opasnost od koronavirusa (pandemiju), Vlada Federacije BiH proglasila je 16. marta stanje prirodne nesreće i u okviru toga uvela rigorozne mjere zaštite, uključujući i policijski sat i potpunu zabranu kretanja osobama mlađim od 18 i starijima od 65 godina. Zahvaljujući tome, društveni i ekonomski tokovi su, praktično, zaustavljeni. Smanjen je broj saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, što je utjecalo na smanjenje ukupnog broja mrtvih u martu. Iz ove perspektive, teško je zaključiti je li FBiH izabrala najbolji model odbrane od koronavirusa. Dosadašnji rezultati su, u svakom slučaju, ohrabrujući, jer je nepobitna činjenica da se Federacija uspješno odbranila od koronavirusa s obzirom na to da koronavirus nije povećao smrtnost u Federaciji BiH. Pitanje je, međutim, jesu li bile nužne tako rigorozne, restriktivne mjere, koje su teško pogodile ionako slabašnu ekonomiju.

Odgovor na pitanje koja je zemlja izabrala najbolji model odbrane od koronavirusa, znat će se tek kada velike zemlje, poput Njemačke, Italije, Španije, Švedske, uporede broj ukupno umrlih osoba u ovoj godini s brojem ukupno umrlih osoba u prethodnoj godini. Tek će tada biti jasno koliki je danak kome i u čemu uzela pandemija koronavirusa.

Izvor: Slobodna Bosna/Index.ba