Nakon što mu nije prošao pokušaj da ucjenama ishodi odgovarajuće izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pozicija predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića dodatno je poljuljana.
Pregovori HDZ-a i Stranke demokratske akcije (SDA) o izmjenama izbornog zakonodavstva su, podsjećamo, obustavljeni zbog HDZ-ovih opstrukcija pri implementaciji rezultata Općih izbora održanih 2018. godine, odnosno zbog blokade u formiranju nove Vlade Federacije BiH.
– To što se dvije godine ne implementiraju rezultati na federalnom nivou obesmišljava same izbore. Čemu izbori i čemu izmjene Izbornog zakona ako nećemo implementirati rezultate izbora – kazao je prošle sedmice predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Iako je u političkim načelima koje su potpisale ove dvije stranke planirana implementacija svih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, iz HDZ-a su insistirali isključivo na provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić“, koja se odnosi na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH.
U tom domu, odnosno u zastupljenosti u Klubu Hrvata, HDZBiH crpi svu svoju političku moć, s obzirom na to da ta stranka uglavnom ima takozvani “kontrolni paket”, odnosno najmanje 12 delegata u tom Klubu, što ih čini nezaobilaznim faktorom u Vladi FBiH, a zatim i na državnom nivou.
Na izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH iz HDZ-a BiH su naročito insistirali nakon odluke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o smjeni i imenovanju novih članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Tom su odlukom HDZBiH i njihovi partneri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ostali bez kontrole nad CIK-om, koji im je nakon Općih izbora 2018. godine omogućio donošenje za tu stranku odgovarajuće odluke o popunjavanju Doma naroda FBiH.
S obzirom na to da su odlukom Ustavnog suda BiH izbrisane određene odredbe Izbornog zakona koje su se odnosile na popunjavanje Doma naroda FBiH, to je pitanje riješio CIK, ali neustavnom uredbom prema kojoj se izračun mandata po kantonima utvrđivao na osnovu Popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne onim iz 1990, što je propisano Ustavom FBiH.
Izmjena sastava CIK-a bi u praksi mogla značiti da slična odluka neće biti donesena nakon Općih izbora 2022. godine, s obzirom na to da je izvjesno da Parlamentarna skupština BiH do tada neće izmijeniti Izborni zakon BiH.
Ono što je dodatno narušilo Čovićevu poziciju je unutarstranački raskol, koji već u ovom mandatu dovodi u pitanje status HDZ-a BiH.
Naime, nakon što je iz HDZ-a BiH isključeno nekoliko donedavnih zvaničnika te stranke iz Tomislavgrada, oni su odlučili da neće vratiti svoje mandate stranci, te su osnovali novi politički projekat.
– Izborni zakon BiH je izričito jasan po ovome pitanju jer u čl. 1.9 jasno piše: Mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi. Mandat ne može prestati osim u zakonom predviđenim slučajevima – navodi se u njihovom zajedničkom saopćenju.
To saopćenje potpisuje i Stipan Šarac, zastupnik u Skupštini Kantona 10 i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.
– Ja sam u HDZ-u od 1990, dakle otkad je HDZ-a, tada sam i ja kao maloljetnik ušao. Međutim, HDZ nije isti, određeni ljudi su promijenili duh HDZ-a. Zbog čega sam izbačen? Pa zbog toga što sve ono što se izgovara prema vani “jednakopravnost, konstitutivnost, legitimnost, legitimno predstavljanje” negdje vrijedi, a negdje ne vrijedi. Eto zato – kazao je Šarac za Hercegovina.info.
Šarac je jedan od ukupno 13 delegata HDZ-a BiH, što znači da postojeća pozicija te stranke, koja im garantira učešće u vlasti, ovisi o jednom delegatu.
Iz Kantona 10 je u Dom naroda FBiH izabran i Ivan Ivić, na kojeg se, tvrde upućeni u dešavanja u HDZ-u BiH, već vrši pritisak kako bi ostao vjeran matičnoj stranci.
Kapacitet HDZ-a BiH u Domu naroda FBiH posljedica je i sporazuma sa HDZ-om 1990, koji se “odrekao” pozicija u Domu naroda FBiH u zamjenu za nekoliko pozicija, što se teško može ponoviti i za dvije godine.
– Sve hrvatske stranke su se organizirale i izgurale 13 delegata. To je samo splet okolnosti. U sljedećem ciklusu to neće biti moguće i zato je neophodna promjena Izbornog zakona – požalio se predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS) Božo Ljubić u intervjuu za Face TV.
Vrlo je izgledno da će HDZBiH nakon narednih izbora u Domu naroda FBiH iz Kantona 10 u najboljem slučaju imati jednog delegata, što dodatno otežava poziciju HDZ-a BiH na koju je upozoravao Ljubić.
Protivustavne i nezakonite ucjene, nepostizanje dogovora oko izmjena Izbornog zakona, promjene članova CIK-a i unutarstranačka previranja, kao i previranja unutar HNS-a, ozbiljno su ugrozili poziciju HDZ-a BiH, što bi tu stranku, prema svemu sudeći, moglo ostaviti bez pozicije u vlasti nakon Općih izbora 2022. Uz postojeći Izborni zakon, koji omogućava i eventualni novi mandat Željku Komšiću na poziciji člana Predsjedništva BiH, moguće je da će šef HDZ-a BiH ponovo ostati bez fotelje u krovnoj instituciji izvršne vlasti u BiH.