Porazni podaci: Samo 5 posto bh. vozača pružiće pomoć unesrećenim

23

Samo pet procenata vozača u BiH, pa i manje, pomoći će unesrećenima u slučaju da naiđu na saobraćajnu nesreću prije nego što je stigla hitna medicinska pomoć. Porazan je ovo podatak, naročito ako se zna da je poznavanje i pružanje prve pomoći zakonska obaveza vozača u BiH.

Podaci su ovo koju saopćavaju zaposleni u službama hitne medicinske pomoći čija iskustva govore i da će, osim njih, malo ko priskočiti u pomoć, naročito kada je riječ o drugim vozačima.

Statistika i realnost

Samo u prošloj godini prolaznost kandidata, budućih vozača u BiH na testovima iz prve pomoći iznosila je 96 procenata. Svi oni obavili su teoretski i praktični dio ispita, nakon devet časova i odgovorili na stotinu pitanja iz ove oblasti. Ali, izgleda da je većina brzo zaboravila naučeno.

Zvanični podaci nadležnih službi hitne pomoći pokazuju da će manje od pet procenata vozača pružiti prvu pomoć unesrećenima. Ostali će čekati zdravstene radnike, a dobar dio vozača na unesrećene neće obratiti puno pažnje i tako, će propustiti priliku da barem korisnom informacijom pomognu službi hitne pomoći.

“Mi smo u svojoj svakodnevnoj praksi svjedoci da, generalno, ljudi nemaju pravilan pristup unesrećenim osobama, od pružanja prve pomoći do podataka koje daju prilikom saobraćajnih nesreća. Ne dobijamo adekvatne podatke, ljudi nisu dovoljno strpljivi. Ne mogu da sačekaju i kažu podatke o nesreći. A to su potrebni podaci da znamo šta je prioritet, kakv postupak je potreban, na koji način pružiti pomoć”, govori za BHRT ljekar Marijan Janković.

Građani o značaju prve pomoći

Da teorija i praksa ne idu ruku pod ruku, potvrdila je anketa. Niko od građana -vozača koje je ekipa BHRT-a zaustavila nije znao ili htio da nam da konkretan savjet o pružanju prve pomoći. U odgovoru na drugo pitanje, ono o važnosti poznavanja i ukazivanja prve pomoći na licu mjestu, bili su rječitiji.

“Ne poštuje se ono osnovno pravilo, nema tog poštovanja prava neke normalne ljudske vožnje… Pružanje prve pomoći nije nikakav hobi, nije nikakvo pretjerano znanje, to je jednostavno, jedna vrlina čovjeka koju on, ako je spreman na to,mora da ispuni i pružanje prve pomoći je veoma bitno. Mi moramo nekome da spasimo život… To je obaveza, na kraju krajeva moralna. Nema šta pričati. To treba i gotovo….Treba da znamo da samo oni koji pravilno pruže prvu pomoć unesrećenom dok ne dođe kod ljekara spašavaju ljudski život 90 posto”, ocjenjuju građani.

Crveni krst – mjesto obuke za prvu pomoć

Bolje sreće bili smo u Crvenom krstu, jer upravo ova organizacija u BiH organizuje obuke i ispite iz prve pomoći za vozače motornih vozila, ali radi i na edukaciji stanovništva iz ove oblasti. U banjalučkom Crvenom krstu zatekli smo nekoliko mladih ljudi-volontera i čuli praktične savjete o pomoći na licu mjesta.

“Krvarenje ćemo sanirati direktnim pritiskom na ranu, postavljanjem sterilne gaze i motanjem. Što se tiče preloma, stavljamo hladnu oblogu i motamo, onda radimo imobilizaciju… Samo da ne paniče. Ako se, ne daj Bože, neka situacija desi i ako imaju dobru opremu u automobilima sve će biti u redu… Što je kutija opremljenija to je sigurno bolje. Ta kutija prve pomoći ne mora da zatreba samo u situacijama saobraćajnih nezgoda, nego može da se koristi u svakodnevnom životu. Ne kaže se bezveze da je to kutija prve pomoći“,savjetuju volonteri Crvenog krsta.

Sistemski nedostaci – Nedostaje indikator odziva

Da je poznavanje prve pomoći, ne samo vozača, nego i ostalih učesnika u saobraćaju, ispodprosječno, znaju i nadležni. Podsjećaju da je nekada u školama postojao predmet “domaćinstvo” gdje se učilo i o pružanju prve pomoći. Danas takvog ili sličnog predmeta nema, znanja je nedovoljno, pa ne treba da čudi izostanak pravovremene reakcije na licu mjesta. Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ocjenjuje da bi, zbog uočenih nedostataka, znanja iz prve pomoći trebalo periodično obnavljati. Ukazuje i na indikatore odziva službi hitne pomoći u slučaju saobraćajnih nesreća, kojih, također, još uvijek nema.

“Još uvijek nemamo podatke kakva nam je hitna pomoć, koje je vrijeme odziva hitne pomoći, koliko mi, možda, života izgubimo zato što imamo neadekvatan odziv hitne pomoći, da li su nam vozila bezbjedna, da li se na tehničkim pregledima propuste samo ispravna vozila itd. A kada kažemo kako unaprijediti bezbjednost saobraćaja, to je moguće samo kroz zajednički rad svih institucija koje su odgovorne i zadužene za bezbjednost saobaćaja. Dakle, neophodan je daljnji rad na unapređenju sistema kontrole svih učesnika u saobraćaju i intenziviranje provođenja kampanja”, poručuje direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović.

Zakon – obaveze i kazne

Članom 155. Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH propisano je da je onaj koji se zatekne ili naiđe na mjesto saobraćajne nesreće dužan da ukaže pomoć povrijeđenima. Ali, kazne za one nesavjesne nisu predviđene. Treba li ih uvesti, pitali smo vozače?

“Pa ja mislim da od toga neke velike koristi, recimo da će se smanjiti broj saobraćajnih nesreća, mrtvih ili povrijeđenih, neće biti. Čisto sumnjam. Bolje bi bilo da paze da se ne vozi 200 na sat, da divljaju u centru grada… U principu trebaju kazne da budu visoke, jer svjedoci ste i sami, ako učestvujete u saobraćaju na bilo koji način, šta se sve radi… Ako će samo jedan život biti spašen jeste opravdano“, kažu anketirani vozači.

Tako o novčanom kažnjavanju za neukazivanje prve pomoći kada je potrebno misle sami vozači, isti oni koji su zakonom obavezani da, u slučaju nesreće, a na zahtjev ovlaštenog lica, moraju da prevezu povrijeđenu osobu do najbliže zdravstvene ustanove. U suprotnom, kazne su su od 50 do 250 BAM.

Međutim, isti zakon,već u sljedećem članu te iste vozače dovodi u dilemu, jer su od obaveze prevoza povrijeđenih izuzete situacije kada vozač procijeni da nestručnim i neodgovarajućim prevozom, stanje povrijeđene osobe može biti pogoršano.

Svi navedeni problemi ukazuju na potrebu da se oblast bezbjednosti saobraćaja još više i temeljnije uredi, posebno znanje iz prve pomoći. To je oblast o kojoj bi se, kako ocjenjuju nadležni, moralo učiti još od djetinjstva i najranijeg školskog perioda. Ipak su to znanja koja ne trebaju samo u saobraćaju, već u svakodnevnom životu.

Izvor: BHRT

Vezani članci

Petogodišnji Akil je životno ugrožen, potrebna pom... kil Hadžihalilović, dječak sa svojih pet godina do jučer se igrao, smijao, donosio radost svima oko sebe. Već danas, ovaj dječak primoran je da se bor...
Oprez u vožnji: Sretan put vozačima Kolovoz je ovoga jutra mokar ili vlažan na većini puteva u našoj zemlji, pa vozačima savjetujemo oprezniju vožnju. Intenzitet saobraćaja u jutarnjim s...
Bukvarević: Kroz 15 prava pomažemo demobilisane bo... Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, nakon održane sjednice Vlade FBiH na konferenciji za ...
Ako krećete na put za vikend, informišite se Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman, kao i na mjestu radova, pr...