Pravosnažna presuda Šešelju u srijedu

37
Foto: N1

Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u srijedu popodne izreći će pravomoćnu presudu vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju koji je u prvoj presudi prije dvije godine iznenađujuće oslobođen optužbe za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Haško tužilaštvo je zatražilo “poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostepenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)”.

Ono je, prema žalbi tužioca, uprkos mnogo dokaza u presudi donijelo “zapanjujući zaključak” da nije bilo sistemskog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, niti udruženog zločinačkog poduhvata kao niti Šešeljeve odgovornosti za progon, ubistva  i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, piše N1.

Tužilaštvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te time poticao na zločine. Zato traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. marta 2016. Šešelja po svim tačkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo.

Vijeće je također zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe već da postoji mogućnost da je ono bilo namijenjeno zaštiti Srba.

Vijeće je također zaključilo da “propaganda nacionalističke ideologije” nije sama po sebi zločin.

Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu, a oni koji jesu bili huškački – nisu rezultirali progonom.

Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio odbrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

“Ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način. Zapanjujući je zaključak presude da tužitelji nisu dokazali sistemsko i rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH. Žrtve i svjedoci imaju pravo čuti objašnjenje kako ovo raspravno vijeće može doći do toga zaključka”, kazao je tužitelj Mathias Marcussen na žalbenoj raspravi u novembru prošle godine u Haagu.

On je poručio da je presuda po tim zaključcima u suprotnosti s većinom drugih presuda ICTY-ja.

“Presuda ne zadovoljava kriterije ICTY-ja, ona mora biti poništena”, kazao je tada tužitelj.