Bosna i Hercegovina konačno postaje suverena i na nebu, a tačnije rečeno naša država od ponoći noćas, 5. decembra zvanično preuzima kontrolu nad svim letovima u svom zračnom prostoru.
Ovu priliku iskoristili smo da razgovaramo sa direktorom Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) Davorinom Primorcem.
Primorac je kazao da će ovim historijskim događajem za Bosnu i Hercegovinu BHANSA otvoriti jedno iznimno važno poglavlje u historiji civilnog zrakoplovstva.
„Naime, tim događajem u potpunosti će biti realizirana Faza II Strategije razvoja sustava za upravljanje zračnim prometom u Bosni i Hercegovini (ATM Strategija BiH). Bio je to put pun izazova, prepreka i teških odluka, ali ujedno i put koji je profilirao BHANSA-u kao važnog i ravnopravnog partnera drugim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi u Europi što je za ovako mladu kompaniju ogromno ostvarenje“, kazao je Primorac.
Dodao je da se preuzimanjem odgovornosti pružanja usluga u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine očekuje povećanje prihoda BHANSA-e u 2020.godini u odnosu na plan za 2019. godinu za približno 20 posto odnosno oko 10.000.000 KM.
„Treba istaći da temeljem dobrog poslovanja BHANSA u proteklih nekoliko godina konstantno ostvaruje povećanje prihoda. Planirani prihodi BHANSA-e za 2020. godinu iznose oko 72,5 miliona KM dok su isti u 2015. godini iznosili 36,2 miliona KM, što predstavlja povećanje od preko 100 posto u proteklih 5 godina“, istakao je direktor.
Prema njegovim riječima, realizacija preuzimanja kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine nipošto ne predstavlja kraj našeg puta.
„Naprotiv, to je početak jednog novog vremena koje podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost koju smo mukotrpno gradili. Jedan od glavnih ciljeva u narednom periodu ostaje usklađenost s propisima EU, odnosno punoj primjeni legislative poznate kao zajedničko europsko nebo (Single European Sky) pri čemu će poseban fokus biti na razvoju sigurnog i ekonomski isplativog zračnog prometa koji neće biti štetan po okoliš. Neki od ključnih planova za naredni period uključuju razvoj Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru s ciljem postizanja sposobnosti da sami školujemo kontrolore zračnog prometa, kako za naše potrebe, tako i za potrebe ostalih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi“, kazao nam je Primorac.
Dodao je da su planirana kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi.
„Na lokaciji Mostara to je potpuna revitalizacija i nadogradnja postojeće zgrade za potrebe sjedišta BHANSA-e, kao i izgradnja novog i suvremenog objekta amfiteatra za potrebe centra za obuku, budući školski centar. Također, planiramo sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja te proširenje postojećih prostorija zgrade ATC Simulator za smještanje novih toranjskih simulatora neophodnih za obuku i kontinuirane treninge osoblja kontrole letenja i pseudo pilota. Radovi na lokaciji Sarajevo će obuhvatiti sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja, te pripremni radovi za uvođenje radarske kontrole, kao i u Mostaru. Rekonstrukcija objekta predviđena je i u Banjoj Luci, gdje također očekujemo pripremne radove za uvođenje radarske kontrole. U Tuzli planiramo sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja te uređenje meteo parka, rekao je Primorac za Radiosarajevo.ba.
Kako je istakao, uz infrastrukturne projekte neće zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i drugo dali mogućnost da još sigurnije, efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao.
„Tu posebno mislimo na nabavku dva nova i modernizaciju postojećih radara, nadogradnju i modernizaciju sustava za obradu podataka, sustava govornih komunikacija. Također, planirali smo nabavku ili nadogradnju ostalih važnih i neophodnih sistema za obavljanje ovog odgovornog posla poput navigacijskih i radio uređaja te meteorološke opreme. U procesu dizajniranja procedura za letenja na svim međunarodnim zračnim lukama pored procedura zasnovanih na konvencionalnim navigacijskim uređajima dizajnirat će se i procedure leta zasnovane na korištenju satelitskog signala. Razmatramo i uvođenje alternativnih nadzornih sustava baziranih na sustavima multilateracije, kao i uvođenje komunikacije kontrolora zračnog prometa i pilota bez korištenja radio uređaja uz pomoć linka“, naglasio je Primorac.
Dodao je da što se tiče odnosa broja letova u gornjem i donjem dijelu zračnog prostora BiH, broj letova je puno veći u gornjem dijelu zračnog prostora.
„Primjerice u zračnom prostoru BiH u 2017. godine registrirano je 359.305 letova, a od toga je Centar oblasne kontrole letenja Bosne i Hercegovine – BHACC imao 41.855 operacija. Ova činjenica dovoljno govori o značaju i potrebi ispunjenja svih preduvjeta za početak pružanja usluga i u preostalom dijelu zračnog prostora BiH“, istakao je.
Na naše pitanje, Primorac je pojasnio da nakon potpisanih međudržavnih sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u cjelokupnom zračnom prostoru BiH sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom te početkom pružanja usluga iznad 10.000 metara od strane BHANSA-e u noći sa 4. na 5. decembar prestaje angažman Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Kontrole letenja Srbije i Crne Gore.
„Bosna i Hercegovina će od tog datuma prvi puta u svojoj povijesti samostalno pružati usluge u zračnom prometu u svom cjelokupnom zračnom prostoru“, zaključio je Primorac u razgovoru za Radiosarajevo.ba.