U intervjuu za Oslobođenje prof. dr. Damir Marjanović ponudio je odgovore o virusu korona.
Ukratko i što jednostavnije – šta znanost zna o virusu COVID-19?
To je corona tip virusa koji su česti u životinjskom svijetu. „Rođak“ je virusa koji uzrokuju SARS i MERS i sam po sebi, po stopi smrtnosti, nije ubitačan kao ta dva virusa, ali je opasniji iz dva razloga a) lakše se prenosi i „kači“ za ljudske stanice te ulazi u organizam i b) veliki broj zaraženih ne pokazuju skoro nikakve ili tek izrazito slabe simptome i mogu se detektirati kao nositelji virusa tek genetičkim testiranjem. Upravo zato je izazvao pandemiju, te je u kratkom vremenu zarazio ogroman broj ljudi i uzrokovao mnogo veći broj ljudskih žrtava nego ova dva virusa zajedno.
Mijenja li se?
Da, genetički se mijenja, mutira, ali ništa drugačije od ostalih virusa. U ovome momentu su znanstvenici genetičkim analizama primijetili 8 „genetičkih podgrupa“ ovoga virusa (i vjerovatno će ih s vremenom biti još više), ali niti jedna od do sada zabilježenih mutacija nije uvjetovala da je bilo koja od tih podgrupa smrtonosnija i opasnija u odnosu na druge. No, i dalje ga se treba pratiti i ispitivati u tom pravcu!
Kako se boriti protiv njega?
Onoga momenta kada je proglašena pandemija prihvatilo se da se nije uspjelo spriječiti njegovo globalno širenje, kao što je to bilo sa SARS-om i MERS-om, te da se treba preći u fazu usporavanja i, po mogućnosti, što preciznijeg praćenja njegovog širenja. Tako se pokušava smanjiti veliki broj bolničkih pacijenata u relativno kratkom vremenu, koji bi doveo do kolapsa sustava, te „kupiti vrijeme“ znanstvenicima i svima nama do kreiranja efikasne terapije, pripremanja vakcine, ili, pak, do jačanja grupnog imuniteta, sa što manjim posljedicama.
Je li trenutno rješenje: Testiranje, testiranje, testiranje?
Da upravo testiranje, testiranje, testiranje! Pod testiranjem podrazumijevam genetičke analize koje dokazuju prisustvo COVID-19 virusa u brisu ždrijela i nosa. Kada imate potencijalne prenosnike bez jasno izraženih simptoma njih možete detektirati samo genetičkim testiranjem. No da pojasnim, masovno testiranje ne podrazumijeva i nasumično testiranje. Naprotiv, govorimo o ciljanom masovnom testiranju, svih osoba koje se na bilo koji način mogu povezati s nekim tzv. klasterom. Tek tako dobivate mogućnost predikcije kretanja virusa i o broju zaraženih u populaciji. Stoga svi oni koji su nemuštim, netačnim i, po meni, opasnim, izgovorima pojašnjavali kako ne trebamo pojačati testiranje ili su nesposobni, ili su neodgovorni i svojim su djelovanjem doveli do toga da epidemiolozi, odgovorne institucije, ali i javnost trenutno ne mogu procijeniti stvarni broj zaraženih u BiH. Slažem se da testovi nisu lijek i ne liječe, ali u ovoj fazi u kojoj još uvijek ne postoji terapija niti vakcina, upravo mogu biti presudno oruđe u procesu usporavanja širenja virusa. Stoga je potpuno pogrešno i nedopustivo ne iskoristiti to oruđe, kada nam je već dostupno!
Razmak od dva metra, maske, rukavice, pranje ruku?
Razmak obavezno! Učestalo pranje ruku svakako! Rukavice – zašto da ne ako su dostupne! Maske opcionalno! Vezano za maske, kao osoba koja je dobar dio svoje karijere u laboratoriji bila „pod maskom“ jako dobro znam čemu ona služi, te da nisu sve maske podjednako efikasne. Maske primarno služe da zaštite druge od nas. Imaju one psihološki efekt kojim nas podsjećaju da što manje diramo lice. Bilo bi dobro da ih svako od nas ima sa sobom te da ih koristimo u bliskom kontaktu na javnim mjestima, u marketima i u prostorijama u kojima nije u svakom momentu moguće ispoštovati razmak od dva metra. No, treba biti oprezan posebno s jednokratnim maskama koje ne možete prati ili sterilizirati, jer se intenzivnim korištenjem s unutrašnje strane stvaraju pogodni uvjeti za razvoj bakterija.
Smatrate li da su mjere izolacije koje se sprovode u BiH efikasne?
Uzevši u obzir potpunu nepripremljenost našeg zdravstvenog sistema, naš mentalitet u kojem nerijetko molbe i apeli nisu efikasno oruđe kao u nekim drugim državama i blisko iskustvo iz ne tako daleke Italije, mislim da je uvođenje ovako strogih restrikcija itekako bilo opravdano. Mislim da je poslužilo kao šok terapija da ljudi postanu svjesni biološke i zdravstvene opasnosti koju nosi ovaj virus. Sada, kada je to postignuto vrijeme je da se preispitaju donesene odluke, te da se po potrebi modificiraju. Zdrav razum govori da totalna zabrana kretanja mlađih od 18 godina dugoročno je neodrživa i može imati negativne efekte za cijelu generaciju, kao i to da totalna izolacija starijih od 65 godina nije dugoročno rješenje. Siguran sam da će u narednim danima doći do određenih izmjena koje će modificirati pravila za obje skupine.
Šta dalje? Da li smatrate da će mnogi zloupotrijebiti virus kao oruđe za postizanje svojih ciljeva?
Prihvatimo da je virus tu i moramo prilagoditi svoje ponašanje trenutnoj situaciji. On postoji i on predstavlja opasnost za naše zdravlje i zdravlje naših najmilijih. Stoga, bilo bi glupo ignorisati tu činjenicu. Potrajat će i trebamo pronaći načina da funkcioniramo u tim uvjetima. No, ne treba nas iznenaditi da postoje tendencije da se ovaj virus iskoristi u geopolitičke i dnevno političke svrhe, te u ostvarivanje ekonomske dobiti. Pripadam generaciji koja je dobro upoznala istinitost izreke nekom rat nekom brat. Stoga nisam iznenađen ponašanjem pojedinih političkih krugova u svijetu, ali i u regionu, koji pokušavaju da ostvare maksimalnu političku i financijsku dobit u novonastaloj situaciji. Mislim da će cijela ova kriza dovesti do velikih promjena i da mi kao pojedinci i društvo trebamo biti na to spremni, već sada. Bio bih presretan kada bi u našem najbližem okruženju bili hrabriji i glasniji stručnjaci koji će nas pripremiti politološki i ekonomski za ono što slijedi u nadolazećem periodu.
Koliko su testovi pouzdani?
Ne postoje testovi koji su 100% pouzdani. Pouzdanost testa, ako su sve laboratorijske procedure ispoštovane, ovisi o tome da li je bris dobro prikupljen i da li se virus nalazi u dovoljnim količinama u uzorku da bude detektovan. No dosadašnji rezultati ukazuju na visok stupanj pouzdanosti.
Do kada će ovakvo stanje trajati?
To u ovome momentu nitko ne može precizno predvidjeti. No iskustva iz Kine, Singapura, Južne Koreje, i nekih drugih zemalja ulijevaju dozu optimizma da postoje načini uspješne borbe protiv virusa i u ovoj fazi bez precizne terapije i vakcine. Dakle nije sve tako crno, siguran sam da će znanost i odgovorno ponašanje i u ovim okolnostima pronaći načina da nadvladaju izazove koje pred nas stavlja ovaj virus!
(Oslobođenje)