Proljeće je vrijeme sezonskih alergija

118

Na kraju zime s prvim danima proljeća u ambulantama porodične medicine pomalo se smanjuje broj oboljelih od gripe i virusnih infekcija dišnih putova, a počinju se javljati oboljeli sa simptomima proljetne alergije.

Zbog visoke koncentracije polenskih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjača je izražena hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i  najčešći je oblik alergijske reakcije. Procjenjuje se da svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu.

Osim sezonskih alergija postoje i cjelogodišnje alergije koje su najčešće uzrokovane alergijskom reakcijom na grinje iz kućne prašine, spore plijesni i životinjske dlake.

Alergije kroz godišnja doba

Sezona peludi traje nekoliko mjeseci vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku, a izlaganje je teško izbjeći. U pravilu biljke cvjetnjače proizvode male količine peludi koje se prenose kukcima, pčelama i pticama, dok ostale biljke koje nemaju mirisne,šarene cvjetove kojima bi  privlačile kukce proizvode velike količine peludi i  oprašuju se  uz pomoć vjetra koji  raznosi peludna zrnca na velike udaljenosti. Peludna zrnca tih biljaka izazivaju alergijske reakcije kod ljudi.

Najčešći uzročnici alergijskih reakcija su peludi trava, drveća i korova.Sezona oprašivanja počinje već  u kasnu zimu i rano proljeće. Krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Na njih se u ožujku nadovezuje cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj).Ljetni i kasno ljetni alergeni su peludi raznih korova, osobito ambrozije.

Većina alergija razvija se u djetinjstvu, te  je sklonost alergijama nasljedna. Ako jedan od roditelja ima alergiju 25 % su šanse da i njegov potomak ima istu sklonost,a ako oba roditelja imaju alergiju šanse da i njihov potomak razvije alergiju tijekom života je 75-80 %.

Simptomi proljetnih alergija

Simptomi alergijskih bolesti gornjih dišnih putova su svrbež nosa,očiju ili usta,otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos,pojačana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje i kašljanje.  Ponekad su otečeni kapci, crvene i suzne  oči (alergijski konjuktivitis), te smanjen ili čak potpuni gubitak  njuha.

Najčešći simptomi alergijske reakcije donjih dišnih putova su suh, podražajni kašalj, osjećaj težine i pritiska u prsima, otežano disanje, zviždanje   pri disanju, otežano podnošenje napora.

Kod težih oblika bolesti uzrokovanih jakom senzibilizacijom sluznice dišnih puteva može doći do razvoja alergijske astme osobito u mlađoj  životnoj dobi.

Dijagnoza

Klinička slika i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendara pomoći će u postavljanju dijagnoze alergije. Kada se smire simptomi bolesti  potrebno je utvrditi uzrok alergije različitim testiranjima i pretragama, a to su:

  • alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene, tzv.Prick test kod kojeg se potencijalni alergeni unose u ili na kožu, te se mjeri  lokalna reakcija na koži,
  • krvni testovi kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE protutijela za pojedine alergene (RAST),te
  • citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.

Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i pulmološka obrada:

  • spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija: postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih,
  • radiološka dijagnostika i
  • testovi provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih puteva.

Ublažavanje simptoma proljetnih alergija

Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti.

Prvi i najčešće propisivani lijekovi  su antihistaminici –  protuupalni lijekovi koji sprječavaju djelovanje histamina odgovornoga za pojavu simptoma kod alergijskih reakcija. Antihistaminici novije generacije nemaju sedativno djelovanje, primjenjuju se jednom dnevno tijekom dana. Budući da imaju trenutno djelovanje mogu se primjenivati kada se simptomi već pojave. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teški oblika peludne hunjavice.

Uz antihistaminike glavni lijekovi za kontrolu alergijskog rinitisa su intranazalni kortikosteroidi. Potrebno ih je primjenjivati tijekom očekivane  sezone peludne hunjavice, te najmanje 2-3  tjedna prije očekivanih tegoba. Primjenjuju se u obliku spreja jedan do dva puta na dan (1-2 potiska) u svaku nosnicu tako da je vrh pumpice usmjeren prema sredini nosnice. Prije aplikacije lijeka nos treba dobro ispuhati.

Kod alergijske astme koriste se inhalacijski kortikosteroidi. Pripravci fiziološke otopine, slane vode  i hipertonične otopine morske soli koriste se za vlaženje sluznice i ispiranje alergena sa sluznice nosa. Mogu se upotrebljavati više puta dnevno, neograničeno dugo, osobito se savjetuje obilno ispiranje nosa fiziološkom otopinom.

Za dugotrajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se u određenim vremenskim razmacima unose u kožu razrijeđeni alergeni (tzv.alergenska cjepiva) jednom do dva puta tjedno. Doza alergena se  postupno  povećava, čime se bolesnik postepeno navikava na određene alergene. Ova metoda liječenja je osobito uspješna kod mladih osoba,  liječenje treba započete već u jesen kako bi se razvio imunitet prije sezone cvatnje, a sam postupak liječenja traje od tri do pet godina.

Prirodna sredstva

Postoje i prirodna sredstva koji jačaju obrambeni sustav organizma, to su vitamin C, cink i kalcij, te probiotik Lactobacillus casei. Vitamin C smanjuje razinu histamina i time smnajuje alergijsku reakciju. Cink jača imunološki sustav i pomaže da ne dođe do alergijske reakcije, te kalcij regulira propusnost krvnih žila, te tako ublažava alergijsku reakciju.  U prehrani se savjetuje povećani unos đumbira, zelenog čaja,sjemenki suncokreta, grčkog jogurta  i plave ribe jer je bogata omega 3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje.

Nekoliko praktičnih savjeta za olakšanje tegoba sezonskih alergija:

  • redovito pratite bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držite zatvorene prozore stana i automobila tijekom vožnje,
  • izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija  kada je koncentracija peludi najviša,
  • provjetravajte prostorije u kojima boravite kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • izbjegavajte boravak i tjelesnu aktivnost u području bujne vegetacije i u jutarnjim satima (5-10 sati),
  • ugradite klima uređaj jer on smanjuje količinu peludi za 90%,
  • promjenite filtere klima uređaja  u stanu i u automobilu prije sezone cvatnje,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako biizbjegli unošenje neželjene količine peludi u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi i vani  odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izbjegavati ako je moguće izlazak izvan stana,
  • tuširajte se i perite kosu svako večer jer se peludna zrnca skupljaju  na vlasima kose, te  često perite ruke,
  • nositi sunčane naočale i kapu prilikom izlaska iz kuće ili stana, te po potrebi i masku,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije,
  • ne parkirajte automobil ispod drveća.