U organizaciji Međunarodnog fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF) u BiH uz podršku Evropske unije pokrenuo je kampanju “Sretno djetinjstvo za svako dijete“, koje se sastoji od dvije kampanje, jedne pod nazivom “Čuvari sretnog djetinjstva“ i druge “Šampioni inkluzije“. Tim povodom na Jahorini se 6. i 7. septembra održava radionica pod nazivom “Mediji za sretno djetinjstvo“, prenosi Anadolu Agency (AA).
Nela Kačmačik iz UNICEF-a BiH naglasila je da će se tokom radionice razgovarati o tome kako da temama vezanim sa sretno djetinjstvo daju dodatnu pažnju u medijima, kako bi se došlo do promjene svjesti u javnosti o tome da je nasilje nad djecom potpuno neprihvatljivo, da je fizičko kažnjavanje štetno i da treba pronaći alternative za discipliniranje i odgajanje djece.
“S druge strane želimo reći da je inkluzija svakog djeteta, uključujući i djecu sa poteškoćama, prirodna stvar koja treba da bude normalna i koja treba da bude polazna ostava da razmišljamo o tome da je društvo bogatije što u njemu ima različitih ljudi sa različitim sposobnostima. O tome da treba govoriti o sposobnostima djeteta, a ne ograničenjima i o tome kako mediji mogu uticati da se o ovim temama govori drugačije i da ove teme dobiju potrebnu pažnju kako bi bile dovoljne interesantne“, kazala je Kačmačik.
U radu radionice učestvuju predstavnici UNICEF-a u BiH, partneri iz nevladinih organizacija i ljudi koji rade u medijima, te zajednički pokušavaju doći do kreativnih načina i preporuka kako da spomenute stvari što bolje promovišu.
Aleksandra Štrbac, izvršna direktorica organizacije “Zdravo da ste“ iz Banja Luke navodi da se trude da saznaju koliko ima nasilja nad djecom u BiH.
“Nažalost to niko ne zna i nasilje nad djecom je takav problem oko kojeg nikada ne možete biti načisto koliko ga ima, koliko je skriveno, koliko se pojavljuje? Ali, je sasvim sigurno da moramo da ga pratimo ida zaštitimo djecu od nasilja na sve načine“, ističe Štrbac.
Dodaje da su s tim u vezi radili na tome da uključe što veći broj nevladinih organizacija koje rade sa djecom u proces praćenja stanja u lokalnim zajednicama.
“U proces monitoringa smo uključili 11 organizacija iz 11 gradova u BiH i pokušali nekako da identifikujemo slabe tačke u tim mehanizmima zaštite djece i da definišemo preporuke za unapređenje stanja, kako bi smo poboljšali opšte mehanizme koji moraju da ponude zaštitu djece koja su izložena nasilju“, rekla je Štrbac.
Među učesnicima radionice je i Suvad Zahirović, izvršni direktor Informativnog centra za osobe sa invaliditetom “Lotos“ iz Tuzle. On naglašava da je inkluzija u BiH na nivou terminologije i jezika jako prisutna i usvojena u institucijama koje bi trebale biti odgovorne za njeno stvarno provođenje, ali da se dalje od usvojenog jezika nije odmaklo.
“Nažalost još uvijek imamo situaciju da djeca sa različitim poteškoćama niti u posebnim institucijama imaju adekvatnu podršku, a da ne govorimo o institucijama koje su namijenjene svoj djece i trebale bi biti dostupne i djeci sa invaliditetom“, veli Zahirović.
Ističe da su najveći problemi djece sa invaliditetom s kojima se susreću u BiH to što ne dobijaju stalnu sistemsku podršku.
“Ovisni su u najvećoj mjeri o podršci članova njihovih porodica, najčešće majki. To ih dovodi u situaciju da su djeca sa invaliditetom najčešće isključena i izolirana iz društva, odvojena od svojih vršnjaka. Nisu u mogućnosti da dobiju adekvatno i kvalitetno obrazovanje na svim nivoima i onda to dugoročnu generira njihovo siromaštvo i ponovno vraćanje u ovisnost o članovima njihovih porodica“, kazao je Zahirović.
Slobodna novinarka Kristina Ljevak misli da bi podrška sretnom odrastanju od strane medija bila nužna i da su oni ključni saveznici kada govorimo o položaju djeteta u BiH, ali i o svim drugim ranjivim kategorijama.
“Ove konferencije, kao ova UNICEF-ova, pomažu zbog smjernica, jer čini mi se da niko od ne samo mladih novinara i novinarki, već i ljudi sa dugogodišnjim stažom nema prostora zbog imperativa koji podrazumijevaju praćenje dnevne politike, da se posvete onome što je pravo djeteta u BiH. Neki nužni i ključni koraci i pomaci koji bi se trebali i morali desiti podrazumijevaju da nama djeca u informativnim i drugim emisijama nisu neka vrsta ukrasa. Da kada počinje školska godina ne koristimo javne televizije za prikazivanje prvog školskog zvona, već za detektovanje problema koji se tiču i položaja djeca, odnosa djece i roditelja, ali i neke sistematske podrške roditeljima kada je riječ o adekvatnom vaspitanju djece, jer danas u BiH nije lako nikome“, kazala je Ljevak.
Radionica “Mediji za sretno djetinjstvo“ održava se 6. i 7. septembra na Jahorini. Planirano je održavanje nekoliko sesija. Primarni fokus radionice je dati okvir kreiranju snažne medijske zajednice okupljene oko kampanje “Sretno djetinjstvo“.