Proces bi podrazumijevao postepeno približavanje s EU normama i standardima i ne bi bio jednosmjeran. Ako vlada države kandidatkinje zaostane u ispunjavanju obaveza, EU može vratiti proces na prethodnu fazu, piše New Europe.
Ideja o “fazama”, koja bi zamijenila “poglavlja”, značila bi da su reforme kohezivne i tematski povezane, a ne raštrkane u različitim pravcima politike.
Francuski prijedlog navodno je proizvod konsultacija s Njemačkom, Holandijom i Danskom. Pitanje je sada da li je ovo prijedlog okončanja proširenja ili iskren pokušaj da se proces pridruživanja učini efikasnijim u postizanju konvergencije.
U svakom slučaju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je francuski prijedlog. Rusija je također pozdravila Macronovo nazivanja NATO-a “klinički mrtvim”, a njegov poziv na “strateški dijalog” s Rusijom tokom intervjua za The Economist sugeriše jasno odmicanje od euroatlantske putanje.
Sjeverna Makedonija upravo se pridružila NATO-u, što je korak koji se nakon pada Berlinskog zida smatrao prvim korakom ka članstvu u EU. Prošle sedmice predsjednik Stevo Pendarovski rekao je da se njegova zemlja ne protivi temeljitijoj metodologiji uključivanja u proces proširenja.
Međutim, strahuje se da bi odlazak EU s Balkana mogao utrti put dubljem angažmanu regije s Turskom, Rusijom i Kinom.
Nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će biti više “geopolitički okrenuta” u svom pristupu politici EU.
Brojni analitičari saglasni su da bi neki novi pristup u praksi mogao značiti značajno usporavanje provcesa proširenja EU te demoralisanje zemalja koje već godinama ili decenijama teže da postanu dio velike evropske porodice.