Sabolić: Hrvatska odlučna preuzeti odgovornu ulogu u nastavku procesa proširenja

19

Šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije za svaku je državu članicu vrlo izazovan pothvat koji zahtijeva najviši stupanj pripremljenosti državne uprave, a za Hrvatsku ta je uloga dodatno važna, jer se kao najmlađa članica EU, prvi puta nalazi u toj ulozi – kazao je u intervjuu za Fenu veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovine Ivan Sabolić.

Kako je pojasnio, osim dodatne afirmacije na europskoj i međunarodnoj političkoj sceni, Hrvatska ima priliku međunarodnoj publici prikazati njenu bogatu suvremenu umjetnost, ali i prezentirati vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu.

Tijekom predsjedavanja, uz dva sastanka na vrhu čelnika država EU, organizira se 13 neformalnih sastanaka Vijeća ministara, koje se u Bruxellesu sastaje u deset različitih tematskih formata, devet ministarskih konferencija, četiri sastanka predsjednika parlamenata i drugo.

“Posebno ističem Samit EU-zapadni Balkan, koji će se početkom svibnja održati u Zagrebu, kao i Samit EU-Istočno partnerstvo u Bruxellesu. Tijekom hrvatskog predsjedanja samo u Hrvatskoj će se održati 165 događaja”, pojasnio je veleposlanik.

Napomenuo je da se uspjeh hrvatskog predsjedanja neće procjenjivati samo kvalitetom predviđenih aktivnosti, već i stečenim vještinama, znanjima i sposobnostima hrvatske državne uprave da još uspješnije sudjeluje u radu tijela EU, što je za Hrvatsku dugoročni interes i cilj.

Govoreći o fokusu šestomjesečnog predsjedanja, kazao je da se želi u partnerstvu s državama članicama i svim institucijama, graditi snažnija, razvijenija, povezanija, sigurnija i globalno utjecajnija Europska unija za građane i države članice.

“Prioriteti su sve što možemo staviti u kontekst daljnjeg jačanja europskog jedinstva i zajedništva, razvoja, gospodarskog rasta svih članica EU, ekološke održivosti, jačanja i nastavaka politike kohezije, demografske revitalizacije, jačanja konkurentnosti, prometne povezanosti, jačanja sigurnosti građana, zaštite vanjske granice te demografskih promjena, jačanja utjecaja EU u susjedstvu i svijetu, te poticanja kontinuiranih reformskih procesa u jugoistočnoj Europi”, naveo je Sabolić.

Istaknuo je da se hrvatsko predsjedanje odvija u važnom razdoblju za budućnost Europe u kojem se odlučuje o višegodišnjem europskom proračunu, a Ujedinjena Kraljevina i EU počinju pregovore o budućim odnosima.

Također, tijekom hrvatskog predsjedanja započet će Konferencija o budućnosti Europe, koja kroz sljedeće dvije godine mora europskim građanima približiti europski projekt.

Na pitanje da li će se Hrvatska zalagati i za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana uključujući i BiH, Sabolić je naglasio da je upravo reafirmacija politike proširenje jedan od njihovih prioriteta, dodajući da su ponovo visoko na dnevni red EU-a stavili pitanje proširenja i potpore susjednim državama na europskom putu.

Kako je najavio, Hrvatska je odlučna preuzeti odgovornu ulogu u nastavku procesa proširenja, jer je to u političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu Hrvatske i cijele EU.

“Vjerujući čvrsto u europski identitet država europskog jugoistoka, u svom smo programu istaknuli kako ćemo se zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, temeljene na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata uz puno ispunjavanje utvrđenih kriterija”, dodao je veleposlanik.

Kazao je da će Zagrebački samit biti odlična prigoda za slanje poruke da EU ostaje predana politici proširenja i jasnoj perspektivi članstva država ovog dijela Europe, a uloga samita je realna procjena svega što je potrebno učiniti kako bi se osnažili pristupni procesi ovih država i osigurao novi zamah u dinamici njihovog približavanja EU u godinama koje slijede.

Pri tome će, također, kaže Sabolić, biti potrebno sagledati aktualne procese unutar EU, njezin novi financijski okvir te atmosferu prema politici proširenja u državama članicama.

Želja im je da samit bude svojevrsna prekretnica u politici proširenja, da konkretizira daljnju dinamiku za zemlje susjedstva te se u tom smislu u ciljeve samita uklapa i dokument Europske komisije o metodologiji proširenja, koji stavlja naglasak na predvidivost, vjerodostojnost, snažnije političko upravljanje i učinkovitost procesa.

Hrvatski veleposlanik u BiH ponovio je da europsko ujedinjenje ne može biti završeno dok članicama EU postupno ne postanu i sve države jugoistočne Europe, dodajući da se može razgovarati o dinamici, ali se u pitanje ne smije dovoditi cilj jer su to “vrata koja želimo držati otvorenima“.

U pitanju je, dodaje, proces u kojemu niko ne smije posustati, ističući da je nužno ohrabrivati i poticati stalni i ustrajni dijalog.

Kada je u pitanju odnos Hrvatske konkretno prema BiH u kontekstu njenog puta ka EU, veleposlanik napominje da je Hrvatskoj posebno važno da se ostvari napredak u BiH gdje Hrvatska ima poseban interes zbog hrvatskog naroda koji je u BiH konstitutivan, ali i dobrih međudržavnih odnosa.

“Hrvatska snažno podupire europsku perspektivu BiH, kojoj je članstvo u EU strateški cilj i želja velikog dijela stanovništva. Kako smo jasno istaknuli u prioritetima, hrvatsko predsjedništvo će se posebno zalagati za mogući napredak prema statusu kandidata”, kazao je.

Zbog toga je, naglašava, važno ohrabriti BiH u provedbi nužnih reformskih procesa koji će biti prepoznati i pozitivno vrednovani jer je uspješnost europskog puta i jačanje europske perspektive BiH, uz uvažavanje njezinih specifičnosti, neraskidivo povezano s brigom za stabilnom i prosperitetnom BiH, uz puni konsenzus konstitutivnih naroda i svih građana BiH.

BiH u Hrvatskoj ima prijatelja i partnera, kaže veleposlanik, spremnog da joj pomogne svojim položajem članice EU, ali i iskustvom stečenim tijekom pregovaračkog procesa jer iskustva iz tog zahtjevnog procesa, kao i izazovi s kojima se suočava u prvim godinama kao članica EU, mogu biti od velike koristi za BiH.

Kao dokaz njihove takve opredijeljenosti, veleposlanik je izdvojio nekoliko projekta koji se provode u BiH, a u kojima sudjeluju i institucije iz Hrvatske, u skladu sa strateškim odrednicama u pružanju pomoći državama u susjedstvu oko pristupanja u članstvo EU.

Tijekom sedam godina članstva u EU, Hrvatska je samostalno ili u partnerstvu s drugim državama članicama EU provela 28 projekta u osam država, a instrument Tweeninga bio jedan od ključnih alata u pružanju podrške pripremama za pristupanje EU.

“Proveli smo više od 200 projekata kao zemlja korisnica i stekli veliko iskustvo u njihovoj provedbi. Znanja i iskustva sada uspješno prenosimo i institucijama iz BiH. Na ovaj način, osim promicanja europskih standarda i vrijednosti, unapređujemo i dobrosusjedsku suradnju”, mišljenja je Sabolić.

Na kraju intervjua za Fenu veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić osvrnuo se i na bilateralne odnose između dvije zemlje kazavši da Hrvatska posebno vodi računa o odnosima s BiH, poglavito o položaju Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Napomenuo je da Hrvatska kontinuirano pruža punu podršku prijateljskoj i susjednoj BiH kada je riječ o njezinom euroatlantskom putu, a isto tako ostaje predana daljnjem razvoju političke suradnje i jačanju gospodarskih i drugih odnosa.

Stoga, kako je zaključio, kada su u pitanju otvorena pitanja, njihovom rješavanju treba pristupiti kroz otvorenu komunikaciju i međusobno uvažavanje, čime će se dati i doprinos daljnjem razvoju dobrosusjedske suradnje u području cijele jugoistočne Europe.

(Fena)