Zaštita stećaka, srednjovjekovnih spomenika u Bosni i Hercegovini i nekim zemlljama regiona, njihovo proučavanje i promocija, tema je današnjeg foruma u Sarajevu koji se održava u projektu „U kamenu uklesano“.
Gorčin Dizdar uime Fondacije „Mak Dizdar“ naglašava da je sistemska briga o stećcima kao historijskom znamenju, u formi nekog koordinacionog tijela na primjer, zasad samo utopija.
– Zasad nije jasno ko je odgovoran kad je riječ o široj brizi o stećcima – kazao je on u uvodnom obraćanju o projektu Fondacije „U kamenu uklesano“ čija je druga faza u toku a njen dio je i današnji skup u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Na forum su pozvani, podsjetio je Dizdar, predstavnici domaćih i međunarodnih te akademskih institucija, kao i nevladinog sektora, s ciljem da razmijene mišljenja o stećcima kao kulturnom nasljeđu srednjovjekovlja i o načinima neophodnog očuvanja i zaštite. Pozvani subjekti se u njihovom radu dotiču i stećaka kao naučno nedovoljno istraženih posmenika kulture, gotovo potpuo nezaštićene baštine, te društveno i ekonomski nedovoljno iskorišćenih kulturalnih pejzaža.
U prvoj fazi projekta „U kamenu uklesano“, kazao je Gorčin Dizdar, formirano je pet volonterskih timova koji su čistili nekropole i postavili dvojezične table u općinama na čijem su one području. U drugoj fazi su planirani dodatni putokazi prema lokacijama.
Gorčin Dizdar se nada, rekao je, da će uslijediti potpisivanje memoranduma s općinama koji će obavezati na čišćenje lokaliteta barem dvaput godišnje.
Ema Mazrak, profesorica s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, izjavila je da su u sedmoj i osmoj deceniji proteklog stoljeća analizirani likovna i ikonografska vrijednost stećaka te parcijalno i klesarstvo na tim jedinstvenim spomenicima.
Mazrak je novinarima izjavila da zbog njihovog fenomena od prvorazrednog značaja, državni novo treba da se uključi u zaštitu koja zahtijeva strateški državni, pa i međudržavni pristup, formiranje jedinstvene baze podataka i klasifikaciju zaostavštine.
– Stećak se mora iščitati jer podrazumijeva taj stepen analize – kazala je Mizrak čije je mišljenje da treba osnovati državni institut za zaštitu stećaka ili centar sličnog tipa.
Ona naglašava da se u ovom pitanju javlja i problem deficita struke, odnosno izostanka platforme za multidisciplinarni pristup.
Aida Bičakčić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH naglašava da je u ovom slučaju moguće provesti preventivnu konzervaciju kao mjeru zaštite nekropola sa stećcima.
Moguć je set preventivnih mjera koje bi usporile proces propadanja, počev od najjednostavnijih metoda – uklanjanja rastinja oko ovih srednjovjekovnih lokaliteta, pa do složenijih načina prevencije.
Projekat „U kamenu uklesano“ planirao je i štampanje zbornika radova/publikacija kao temelja za zagovaranje javnih politika u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa uopšte, a posebno odgovarajućeg tretmana prema stećcima kao dijelu Svjetske baštine UNESCO-a.
Prva faza projekta provedena je od marta do oktobra ove godine, kada su timovi volontera iz Foče, Travnika, Stoca, Trebinja i Posušja registrovali i dokumentovali nekropole stećaka u tim sredinama, a rezultati rada predstavljeni na internet stranici stecak.map-interaktivna karta stećaka (stecakmap.info).
Volonteri su također očistili po jednu nekropolu u nihovim općinama i postavili informativne table s osnovnim informacijama o stećcima i kartom koja prikazuje najznačajnije nekropole.
Projekat „U kamenu ulesano“ provodi Fondacija „Mak Dizdar“ uz podršku USAID-a i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).