Šarović: Čudim se kako se zadovoljavamo sa tako malo

92

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović gostujući u jutarnjem programu N1 televizije je ekskluzivno saopćio da je BiH postigla dogovor sa Brazilom o pristupanju naše države Svjetskog trgovinskoj organizaciji.

Boravili ste u Ženevi zbog završnih pregovora o pristupanju BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, rekli ste da smo blizu članstva, koliko blizu?

Na jedan smo korak. U petak smo postigli još jedan uspjeh i završili smo pregovore i sa Brazilom. To prvi put danas saopštavamo. Preostalo je da pregovaramo sa Rusijom i ona je posljednja u ovim bileteralnim pregovorima. Sedmica iza nas je bila uspješna. Sada sam još više ubjeđen da ćemo do kraja godine postati punopravna članica“, rekao je Šarović za N1.

Bosni i Hercegovini kao prepreka ostaju još pregovori sa Rusijom, sa kojom smo završili pola posla, šta je ostalo?

Sa Rusijom ćemo pregovarati o dvije stvari. Jedna se tiče bh. pravila goriva veće kvalitete. Rusija traži da BiH ima propise kao druge zemlje o označavanju goriva veće kvalitete na pumpama. Toga kod nas nije bilo ranije. Oni žele da kupci mogu birati na benzinskim pumpama i da se  jasno označi gorivo veće kvalitete. Pregovaramo i pristupu tržištu Ruske federacije. Njihov interes su poljiprivredni proizvodi i žele lakši pristup na tržište BiH“, izjavio je Šarović.

Šarović je kazao da je u Ženevi bilo blizu 60 ambasadora, predstavnika WTO-a, EU, SAD-a, Kine, zemalja Arapskog svijeta, naših susjeda i da je BiH za prijem u WTO dobila podršku vodećih sila.

Benefiti će se osjećati godinama jer nije svejedno biti članica WTO. Imat ćemo pristup tržištima kojima do sada nismo imali pristupa. Biće ovo uzbudljivo vrijeme u kojem ćemo učestovati i pregovarati. Mislim da taj proces čvrsto i stabilno vodimo naprijed i da ćemo ga dovesti do kraja“, dodao je Šarović.

Koliki je značaj Strategije ruralnog razvoja BiH, koliko su to bolji dani za poljoprivredu i ruralni sektor u BiH, šta omogućava povlačenje sredstava iz predpristupnih fondova?

To je jedan od najznačajinih dokumenata koje smo usvojili u posljednjih nekoliko godina. Ne služi nam samo da uzmemo neki novac iz predpristupnih fondova, ona je bitna za cijelu zemlju jer iznosimo svoje planove u oblasti poljoprivrede, prehane i ruralnog razvoja.

Ministar Šarović smatra da BiH sa Strategijom ruralnog razvoja kasni 10 godina.

Mi smo bili uporni i rezultiralo je usvajanjem strategije. Nismo ni svjesni koliko je to važno da smo preskočili i tu stepenicu. To će se vratiti poljoprivrednicima. Ali ne odmah jer griješe oni koji misle da će poteći novac odmah. To dolazi s godinama. Ako budemo znali iskoristiti evropske fondove, ako damo kvalitetne projekte i riješimo administrativna pitanja, bilo bi fantastično i sve će se vratiti poljoprivrednicima i farmerima“, kazao je Šarović.

On ističe da su naši susjedi, Hrvatska i Srbija, giganti u agraru.

Dijele stotine miliona, imaju različite projekte, dok smo mi u nekom ćošku. Čudim se kako se zadovoljavamo sa tako malo i nemamo mudrosti da radimo kako rade drugi. Poljoprivreda u BiH se ne može zasnivati na mizernim podsticajima“, smatra gost Novog dana.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH se dotakao i akciza. On je izrazio nadu da neće doći do akciza na struju, jer bi to, kaže, bio novi namet za građane BiH.

Izjavili ste da ste uvjereni da BiH u ovoj godini može da ostvari izvoz od 7.000 do 8.000 tona mesa. Da li je to realan kapacitet i dobar kapacitet? Kažete da izvoz mesa u Tursku prošle godine nije bio smanjen zato što je Turska stavila “rampu”, nego zbog nesposobnosti izvoznika iz BiH da ostvare potrebne rezultate – kako izvoznici da postižu bolje rezultate?

Insistirao sam u Turskoj da BiH dobije više izvoznika od jednog i oni su to uvažili, pa smo dobili još jednog. No kasnilo se s isporukama i to je osnovni razlog. Mi imamo aktuelnih ugovora preko 5.000 tona. Kada ispunimo ovu kvotu, Turska će nam obezbjediti novih 5.000 tona. Turska nije problem jer je sve do nas. Farmeri očekuju otkup žive stoke, no na izvoznicima je da riješe svoje tehničke probleme. Imamo izvoz i druge zemlje, u nekim trećim tržištima jer još uvijek ne možemo izvoziti na tržište EU. Mislim da na ovaj način spašavamo poljoprivredni sektor, posebno mesnu industriju. Da nema izvoza ovaj sektor bi uništio uzvoz iz zemalja EU, posebno iz Poljske“, mišljenja je Šarović.

Nedostaje berza električne energije, na šta ste mislili?

To je nešto što slijedi. Po potencijalu smo lider u energetskom sektoru u ovom dijelu Evrope. Da nemamo zastoja u implementaciji 3. Energetskog paketa, da imamo malo više sposobnosti i da se dogovaramo unutar BiH – bili bi zemlja broj 1. Mi bi diktirali neke uslove u Energetskoj zajednici. Ali mi kasnimo za drugima i pitanje koje će kada tada doći je berza električne energije. Na nama je da se opredijelimo hoćemo li imati vlastitu berzu ili da zajedno s drugima pravimo berzu ili da se priključimo nekoj. Pregovaramo s Mađarskom, koja je jedna od najrazvijenijih, ali i našim susjedima u Hrvatskoj i Srbiji“, odgovorio je Šarović.