Schwarz-Schilling: Deklaracija SDA je put za bolju budućnost BiH

35

Političke stranke u BiH često nisu voljne pronaći kompromis. Evropska unija trebala bi konačno stati na put destruktivnoj politici Milorada Dodika. Deklaracija Stranke demokratske akcije je put za bolju budućnost BiH. Do tzv. Daytona 2 neće doći. O svemu ovome, ali i o drugim temama, ekskluzivno za Hayat govorio je bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling. 

Smatrate li da je ideja Republike BiH i regionalizacije države dobra ideja?

-Političke stranke u BiH često nisu voljne da pronađu kompromis. Europska unija trebala bi konačno da stane na put destruktivnoj politici Milorada Dodika. Deklaracija Stranke demokratske akcije je put za bolju budućnost BiH. Do tzv Daytona 2 neće doći. O svemu ovome i šire, ekskluzivno za Hayat TV govorio je bivši Visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling

Šta vidite kao glavni uzrok političke krize u BiH?

-Političke stranke u ovoj državi nisu spremne i nisu voljne ponekad da pronađu kompromise. Politika je traženje kompromisa a ne traženje pobjede. To nije demokratija. Ako pogledate hrvatsku stranu, oni stalno traže treći entitet, traže novi izborni zakon jer je to u njihovom interesu. Ali to nije kompatibilno sa EU. Novi zakoni moraju biti kompatibilni sa EU. Oni idu u pogrešnom smjeru. Kada je u pitanju Republika Srpska, gospodin Dodik stalno najavljuje da će oni postati nezavisna država ili će postati dio Republike Srbije. Sve te stvari nisu moguće i nisu kompatibilne sa Evropom a svi oni insistiraju da žele u Evropu.

Pisali ste o negativnom utjecaju politike Milorada Dodika na BiH. SAD su ga kaznile postavljanjem sankcija i stvile su ga na crnu listu. Vjerujete li da EU treba obeshrabriti njegovu politiku?

-Da. To bi bio pravi potez jer prije svega moramo biti zajedno sa SAD-om, mislim da je pogrešno što su SAD i Evropa često podjeljeni. To će iskoristiti Dodik i drugi akteri u regiji da naprave podjele i da pronađu način da ispune svoje ciljeve. To je pogrešan način. Ukoliko SAD poduzima mjere protiv Dodika, to je ispravno i naravno da EU mora razmotriti da radi zajedno sa SAD-om. SAD i EU moraju naučiti da rade zajedno jer bi to bio pravi način djelovanja u ovoj regiji. Dodik to mora shvatiti. SAD su to uradile jer je više puta pretjerao, EU je također trebala tako reagirati jer je to i u našim interesima.

Šta mislite o objavi reformi koje bi trebale od BiH napraviti građansku državu i društvo?

-Mislite na dekleraciju SDA? Rekao bih da je rekcija hrvatske strane i Republike Srpske pretjerana jer je ovo deklaracija stranke SDA, ovo nije vladina deklaracija ili rezolucija. Ovo je jedna stranka i dobro je što stranke govore koje su njihove prave namjere. To nije nikakva novost. Svi su već znali šta je njihov cilj. Rekao bih da SDA nije navela nikakve fanatične ili pretjerane ciljeve u deklaraciji. Naravno da ova deklaracija neće dovesti do dogovora među svim stranama ali je dobar početak. To je mnogo bolje za budućnost BiH nego planirane podjele Dodika ili promjene Izbornog zakona koji će i Hrvate u BiH odvesti na put prema otcjepljenju. To uništava državu. Ova deklaracija ne uništava BiH i to treba pohvaliti a ne kritizirati. Oni žele mir. Dodik ima svoj cilj. Ako pogledate šta Dodik govori i šta SDA govori, onda mi u međunarodnoj zajednici mnogo lakše možemo raditi sa SDA nego sa Dodikom.

Je li situacija u BiH zrela za Dayton 2 ili za promjenu odnosno poboljšanje Daytonskog sporazuma?

-Ne vjerujem da će doći do drugog Daytonskog sporazuma jer za to moraju postojati odgovarajući lideri u evropi i u SAD-u. Treba doći do demokratizacije. Ne smije biti fanatičkih interesa koje ima Dodik ili hrvati u BiH jer su oni vođeni nacionalističkim interesima. Novi sporazum bi bio nepohodan ukoliko međunarodna zajednica zaključi da lokalni političari nisu mdovoljno kompetenti da dođu do rješenja i da naprave novi ustav. Tada bi se morale uvesti neophodne promjene. Period između Dejtonkog sporazuma i danas je lekcija koju moraju svi naučiti. Ako lokalni političari nisu sposobni da to urade sami, onda mi moramo intervenirati. Ali i tada međunarodna zajednica mora imati jasan i zajednički cilj.

Imamo situaciju gdje srpski političari iz BiH odlaze u Beograd kako bi se savjetovali sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Sljedeći njihov sastanak je zakazan u Beogradu. Šta vi mislite o tome?

-Dodik stalno govori da on ne radi ništa što Srbija nije ranije uradila. Po pitanju NATO-a i svega ostalog. To nema nikakve vez s demokratijom. Ako ste nezavisna država, onda vi morate odlučivati i preuzeti odgovornost za svoj narod. Niko ne može ti odgovornost nositi tako što će otići u Beograd i tražiti savjet jer političari BiH su odgovorni za ovu državu. Uredu… Mislim da je Vučić pokušao uraditi nešto, ali on ima dovoljno problema u svojoj državi, ima problema sa medijima, sa vladavinom zakona, kao i sa drugim stvarima. Ako uradite određene procjene onda ćete vidjeti velike probleme i tamo. Razumijem da on želi promovirati pojedine interese Srbije, ali to ne može raditi na štetu tuđih interesa, Bosanskih ili intersa Kosova. Ovo je postalo pitanje promjene geografije na osnovu etničkih lininja, i to je nemoguće. Pogotovo nakon svega što se dogodilo u posljednjih 30 godina. Čak i SAD su rekle da to nije dobra ideja jer su vidjeli posljedice toga u BiH. Republika Srpska kao entitet govore da žele postati dio Srbije, to je nemoguće. To bi bio početak prave opasnosti. Rekao bih da se mogu postići i dobre stvari odlaskom u Beograd, ali mora postojati zajednički cilj. Mora postojati jasna namjera da svi žele mir, ne smije biti laganja. Moraju se poduzeti koraci u tom smjeru, to se ne može uraditi odjednom. Ti koraci u politici se prave postepeno. Ako imaju takve namjere onda treba da idu u Beograd, ali ne trebaju ići tamo ako je njihova namjera promjena historije i pisanje historije.

Da ste visoki predstavnik BiH u ovom trenutku, biste li iskoristili Bonska ovlaštenja i koje biste odluke donijeli?

-Niko ne voli hipotetska pitanja i nisam sada visoki predstavnik. Ali bio sam. Prije nego sam napustio svoju funkciju, donio sam odluku da Srebrenica i Potočari ne pripadaju Republici Srpskoj već na nivo Bosne i Hercegovine. Republika Srpska ne bi drugačije pristala na to. Jer oni nisu priznali ono što se događalo u periodu 92-95. To se dogodilo i u Njemačkoj za vrijeme diktature. Savezničke države poput SAD-a, Britanije i Francuske su pokrenule postupak uništenja nacizma. Svi morali proći provjeru prije nego se vrate na posao, novinske agencije su morale biti provjerene jesu li fanatici ili su demokrati. To su provjerale savezničke snage u Njemačkoj. Njemačka je to počela samostalno raditi tek u šezedesetim godinama a rat je završio 1945. godine. Više od 20 godina je bilo potrebno za to. NAkon toga su se počeli snimati filmovi o Holokaustu i prikazivati u Njemačkoj. Tada je Njemačka morala pokrenuti pravni proces. To je počelo u šezdesetim godina. Ovdje vidite da je tek počelo takvo nešto. Bez obzira na Dodikovu propagandu, doći će do promjene ovdje zbog mladih generacija koje će nas pitati šta smo uradili kako se ovo nikada ne bi ponovilo i kako bi se osigurala sloboda svake osobe?