Šefica Nuklearne medicine prof. dr. Amela Begić: Zadovoljni pacijenti naš su glavni cilj i to je naša motivacija za rad na KCUS-u

2124
Foto: Index.ba

Prof. dr. Amela Begić, šefica Klinike za nuklearnu medicinu i endokrinologiju u intervjuu za portal Index.ba govori radu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, nabavci opreme, kadrovskim promjenama u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Bosni i Hercegovini.

Prof. Begić dotiče se i lista čekanja i uvođenja novih metoda liječenja za pacijente oboljele od karcinoma.

INDEX: Prof. Begić izvršena je fuzija Klinike za nuklearnu medicinu i Klinike za endokrinologiju u Kliniku za nuklearnu medicinu i endokrinologiju? Kako ste Vi zadovoljni, da li su pacijenti zadovoljni ?

BEGIĆ: To je jedan potpuno logičan spoj. Naime, gotovo svaki endokrinološki pacijent treba dijagnostičke metode koje pruža nuklearna medicina,  od postavljanja dijagnoze, ali i u daljem  toku liječenja, odnosno monitoriranju efekata terapije. Kada pitate o zadovoljstvu mene kao ljekara rado ću istaći da smo spajanjem dobili mogućnost bliske komunikacije između dijagnostičara i kliničara endokrinologa i dijabetologa, neposredne razmjene informacija, uzajamne primjene ranije stečenih znanja i sticanja novih. Preciznost u medicini kako se to danas kaže lakše se postiže primjenom holističkog principa, i to se upravo događa. Sve se zapravo odvija u korist pacijenta, što je naš krajnji cilj.  Pacijentima u najkraćem mogućem vremenu, i pri tome mislim na sate a ne na dane,  finaliziraju se potrebne dijagnostičke pretrage na našoj Klinici, ordinira se adekvatna terapija, sve je da tako kažem u nizu, što predstavlja jednu od dobrih strana spajanja navedene dvije klinike“.

INDEX: Prema informacijama koje se plasiraju iz KCUS na Vašoj Klinici gotovo da nema lista čekanja.  Kako je to menadžment KCUS uspio?

BEGIĆ: Istina je, Klinika za nuklearnu medicinu i endokrinologiju u nekim segmentima svoje djelatnosti  nema liste čekanja, a u nekim su liste čekanja svedene na minimum. Objedinjenost Klinike za nuklearnu medicinu i Klinike za endokrinologiju dijabetes i bolesti metabolizma u sadašnju Kliniku je umnogome doprinijela da liste čekanja gotovo i ne postoje. Permanenta komunikacija ljekara, proces rada u kome svi znamo šta trebamo raditi rezultiralo je da se mnogi pregledi obavljaju isti dan po zahtjevu, osim ako tehnika snimanja ne zahtijeva drugačiji i duži proces.  Nuklearnomedicinske procedure su visoko sofisticirane, i neki pregledi zahtijevaju angažman od više sati. Ne mogu a da ne istaknem da su uposlenici Klinike pravi profesionalci, svjesni svoje odgovornosti, ali istovremeno ljudi kojima dolazak na posao i boravak na poslu čini radost. Raditi sa takvim ljudima je privilegija. Važno je znati dopustiti ljudima da se razvijaju i realiziraju dobre ideje, a to je ono što karakterizira menadžment“.

INDEX: Koliko pacijenata imate mjesečno?

BEGIĆ: Broj pacijenta koji se tokom dana  pregleda na našoj Klinici u ambulantno –    polikliničkom dijelu odnosno specijalističko konsultativnom segmentu iznosi na stotine, u prosjeku pregleda se više od 300 pacijenata na dnevnoj bazi. Što se tiče hospitalnog dijela Klinike popunjenost posteljnih kapaciteta je oko 80%. Istakla bih da se na Klinici za nuklearnu medicinu i endokrinologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu primjenjuje i palijativna terapija  bolnih koštanih metastaza. Ta vrsta terapije je indicirana kod selektiranih pacijenata kod kojih nije bilo odgovora na prethodno ordiniranu terapiju boli. Naša Klinika je jedina na području BiH koja pruža ovu vrstu terapije.

 INDEX: Da li je u porastu broj oboljelih od štitne žlijezde i šta je razlog?

BEGIĆ: U poslijeratnom periodu broj oboljelih od hipertireoze bio je veći. Sada smatram da je broj dijagnosticiranih od malignih oboljenja štitne žlijezde ipak u porastu. Međutim, taj porast se može tumačiti i ranom, bržom i preciznom dijagnostikom tako da se mnoga oboljenja otkriju u ranim fazama bolesti kada su puno veći izgledi za izlječenje. Naša klinika raspolaže kako dijagnostičkim, tako i terapijskim kapacitetima i mogu reći da se najveći broj naših pacijenata uspješno izliječi. Pojedina endokrinološka oboljenja poprimaju hroničnu formu što je uobičajeni tok, ponekad pristignu i komplikacije ranije dijagnosticiranih oboljenja što ide i sa godinama života koje nose svoj rizik“.

Tim sa Nuklearne medicine (Foto: Index.ba)

INDEX: Klinika na čijem ste čelu nedavno je dobila SPECT/CT uređaj koji je KCUS donirala Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Koliko je značajan ovaj aparat i koja je njegova namjena?

BEGIĆ: Nabavka novih aparata je imperativ vremena. Novi aparati omogućavaju brže postavljanje dijagnoze, što rezultira pravovremenim započinjanjem liječenja. Olakšava se praćenje efekata terapije koja je često sofisticirana pa i skupa. Konačno nova aparatura omogućava da se ide u korak sa vremenom i prate najnovija svjetska dostignuća.  Nabavka novih aparata nije samo zamjena za stare, nego i proširenje dijagnostičkog spektra, a svaki aparat zahtijeva doedukaciju kako ljekarskog kadra, tako i inžinjera, medicinskih sestara i svih uposlenika koji učestvuju u procesu rada na određenom aparatu. Novi SPECT/CT aparat omogućava: bolju dijagnostiku – bržu primjenu terapije- kraći put do liječenja i izlječenja. Sve su to činjenice koje uposlenike Klinike za nuklearnu medicinu i endokrinologiju motivišu“.

INDEX: Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu izdao je Vašu knjigu „Venskitromboembolizam – dijagnostika i terapijau koautorstvu“ s prof. dr. Sebijom Izetbegović i prof. Mirzom Dilićem. Uložili ste mnogo truda i vremena tokom istraživanja. Možete li nam ukratko reći koliko je značajna ova knjiga za buduće doktore?

BEGIĆ: Knjiga je rezultat timskog rada.  Zapravo knjiga daje odgovor na Vaše prvo pitanje. Spoj dijagnostike i klinike – cjelina koja je potrebna pacijentu. Put do izliječenja. Knjiga tretira liječenje venskog tromboembolizma u internoj medicini, ginekologiji, hirurgiji. Pitanje inicijalne terapije, optimalne dužine trajanja antikoagulantne terapije kod ovih pacijenata dugo je tema velikih naučnih rasprava. Ističe se važnost pravovremene i tačne dijagnostike, mogućnost praćenja terapijskog efekta, individualizacije dužine trajanja terapije. To je temelj moderne medicine. Vjerujemo da će ovo izdanje biti korisno i široko upotrebljeno u dodiplomskom, ali i poslijediplomskom i doktoralnom studiju. Ono što knjigu u ovom trenutku čini jedinstvenom jeste dvojezičnost. Naime, dio knjige napisan je na bosanskom jeziku, a dio na engleskom jeziku. Time je omogućena upotreba knjige i izvan našeg govornog područja, a činjenica je da Medicinski fakultet  Univerziteta u Sarajevu sada ima studente koji pohađaju nastavu na engleskom jeziku“.

INDEX: Vi ste sarajevski student, šefica ste Klinike, radite na KCUS dugi niz godina, kako komentarišete zlonamjerne komentare pojedinaca da na KCUS nema doktora?

BEGIĆ: KCUS funkcioniše bez problema. Pacijenti dolaze, dijagnoze se postavljaju, terapija se uključuje, pacijenti se liječe. Prirodno je da ćemo svi mi koji smo sada ovdje jednoga dana otići i  na mjesto svakog od nas će doći neko drugi. Biološka smjena je neminovnost. Kada je potrebno povećan je angažman svih uposlenih, a mladi kadar se permanentno educira. Ako se to tako može nazvati – život se odvija normalno. Moram reći da ne razumijem u cjelosti sva ta pitanja i komentare.

(Edina Latif)