Kada je u pitanju naplata javnih prihoda, kao i prethodnih godina, i 2019. godini Porezna uprava Federacije BiH je bilježila dobre rezultate. Ovaj rast od oko posto je posebno značajan ako se ima u vidu da je rast u prethodne tri godine u odnosu na 2014. bio više od 36,5 posto ili više od 1,385 milijardi. Navedeni procenti naplate javnih prihoda predstavljaju najveći rast javnih prihoda u BiH i regionu i pokazatelj su da porezna disciplina u Federaciji BiH raste, na čemu se poreznim obveznicima iskreno zahvaljujem i čestitam im.
Kada je u pitanju siva ekonomija želim naglasiti da smo, kao organ Uprave, svim svojim kapacitetima u potpunosti usmjereni na suzbijanje ove pojave, bilo da su u pitanju direktne nadležnosti koje su propisane Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH, bilo da se radi o drugim aktivnostima i problemima na koje konstantno ukazujemo kao što su problemi sa zakonskim okvirom kojim se ovo pitanje reguliše, neadekvatna kaznena politika, problemi poroznosti granice i statistike uvoza i izvoza između najvećih trgovinskih partnera BiH i sl.
Važno je napomenuti da smo kroz niz novih softwerskih i aplikativnih rješenja značajno poboljšali sistem uredskih i terenskih kontrola i razvili oblast upravljanja rizicima za upravljanje inspekcijskim nadzorom. To je u velikoj mjeri pomoglo da se postigne određeni napredak u suzbijanju sive ekonomije, ali s obzirom da je ovo vrlo složen problem, u čije rješavanje moraju biti uključeni svi nivoi vlasti, to još uvijek nije dovoljno i siva ekonomija u našoj zemlji je prisutna u daleko većoj mjeri u odnosu na zemlje koje se sa ovom pojavom duže, energičinije i efikasnije bore.
Tokom vikenda ste imali tzv. brze kontrole. Možete li pojasniti o čemu se radi?
Poseban fokus smo dali na tzv. brze kontrole koje provodimo u posljednjem periodu. One imaju za cilj da u kraćem roku podignu poreznu disciplinu, doprinesu razvoju veće percepcije o potrebi plaćanja poreznih obaveza i podignu ugled Porezne uprave.
U proteklom periodu Uprava je izvršila 21.998 brzih kontola u kojima je otkriven 6.871 radnik sa nerješenim radno-pravnim statusom (rad na crno), te je utvrđeno da je 2.419 objekta radilo bez odobrenja za rad, 1.785 objekata bez fiskalnog uređaja, a 6.299 subjekata nije izdavalo račune.
Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori Porezne uprave su zapečatili 4.157 poslovnih objekata, koji nisu otvoreni sve dok poslodavci zatečene radnike koji su radili na crno nisu prijavili u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi, a u 12.344 inspekcijskih nadzora izdati su prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim sankcijama, u iznosu od 30 miliona 281 hiljadu i 472 KM. Također, samo za jedanaest mjeseci tekuće godine, izvršilili smo obračun dodatnih poreznih obaveze u iznosu od 117 miliona 875 hiljada i 556 KM.
Šta možete reći o rezultatima zakonskih rješenja kojima se pokušalo uvesti red u oporezivanje kladionica. Kakvi su pokazatelji?
Kao što sam više puta do sada isticao, Zakon o igrama na sreću ima niz manjkavosti. Nije dobro regulisano pitanje oporezivanja priređivača igara na sreću koje bi prema mom mišljenju trebalo biti drugačije i pravednije. Također, nije dobro regulisano ni pitanje poslovanja i nadzora priređivača igara na sreću.
U cilju unapređenja sistema oporezivanja priređivanja igara na sreću, Porezna uprava je još krajem 2015. godine uputila prijedlog za izmjenu Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak. Usvajanjem datih prijedloga omogućilo bi se: pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola, te povećanje javnih prihoda. O ovome smo već više puta upoznali javnost.
U više navrata ste govorili kako je FBiH uvela jedan od najlošijih modela fiskalizacije. Da li ste predalagali ili ćete još predlagati promjene u tom smislu i kakve?
Vrlo je jasno da postojeći model fiskalizacije nije polučio očekivane rezultate. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, evidentno je da je on neadekvatan, da su u ovom segmentu neophodna bolja sistemska rješenja, tj. da su neophodna nova zakonska rješenja. Zbog toga sam i ukazivao da je model fiskalizacije koji je uveden u Federaciji BiH jedan od najlošijih i da nas postojeća zakonska i tehnička rješenja u velikoj mjeri ograničavaju. U posljednje vrijeme Federalno ministarstvo finansija provodi aktivnosti na poboljšanju sistema fiskalizacije i nadam se da će ova dogradnja imati za rezultat sistem fiskalizacije koji će biti jedan od segmenata koji će uticati na efikasniju borbu protiv sive ekonomije i kroz koji će porezni sistem biti efikasniji.
Kad je u pitanju ova oblast, mi smo u proteklom periodu imali kontrole poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i rezultati ovih kontrola se ne mjere samo u izrčenim kaznama, već prije svega i u porastu broja obveznika koji imaju instaliran fiskalni uređaj, pa tako u 2019. godini taj broj iznosi 82.900 i isti se povećao za 54.274 ili za preko 189%, u odnosu na ukupan broj fiskalnih uređaja koji je bio na kraju 2015. godine kada je iznosio 28.626. Ovaj podatak je posebno značajan ako se ima u vidu da se Zakon o fiskalnim sistemima primjenjuje od 1. januara 2010. godine i da su se u prve dvije godine njegove primjene svi obveznici fiskalizacije trebali fiskalizirati.
Nedavno je Parlament Federacije BiH ocijenio da nije potrebno davanje autentičnog tumačenja člana 7. stav 1. Zakona o doprinosima, kako je to traženo vašom inicijativom. O čemu se tu radi?
Porezna uprava je u cilju prevazilaženja nedoumica, te osiguranja zakonitog i ispravnog postupanja uputila Parlamentu Federacije BiH inicijativu za autentično tumačenje odredbi člana 7. Stav 1. Zakona o doprinosima.
S obzirom da za primjenu navedene odredbe Porezna uprava nije imala jedinstven stav Federalnog ministarstva finansija, mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, te Udruženja poslodavaca i primjena ove odredbe se problematizirala u praksi.
Porezna uprava je zatražila tumačenje na koji način se utvrđuje najniža osnovica za obračun doprinosa u slučaju rada sa nepunim radnim vremenom kod jednog ili više poslodavca. Razlog zbog kojeg je traženo autentično tumačenje navedenog člana Zakona o doprinosima, je taj što su prilikom primjene propisa postojale nejasnoće u pogledu visine osnovice za obračun doprinosa zaposlenika koji imaju zaključene ugovore o radu sa nepunim radnim vremenom tretiranog sa stanovišta osiguranika i obveznika uplate doprinosa.
Međutim, Parlament Federacije BiH je odbio da razmatra inicijativu Porezne uprave. Nakon toga Porezna uprava je ponovo zatražila stav Federalnog ministarstva finansija u slučajevima nepunog radnog vremena tretiranog sa stanovišta osiguranika i obveznika naplate doprinosa. Za Poreznu upravu Federacije BiH ovo je jedno od važnih pitanja koja treba riješiti, jer se ova kategorija zaposlenika sa ovakvim zakonskim rješenjima dovodi u neravnopravan položaj. Porezna uprava još čeka odgovor Federalnog ministarstva finansija.
I dalje ste vršilac dužnosti direktora PU FBiH. Poznato je da ste podnijeli i tužbu protiv Vlade FBiH kojom se traži poništenje odluke o prestanku važenja odluke o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora Porezne uprave, a koja je donesena naljeto prošle godine. Da li ima sudskog epiloga i postavlja se pitanje da li ćete biti direktor i u mandatu nove Vlade FBIH?
To pitanje je za Vladu Federacije BiH, a ja očekujem da se postupi po zakonu. Mogu samo reći da mi je ovo radno mjesto povjereno i ja ću dati sve od sebe da ukazano povjerenje opravdam, da posao radim maksimalno profesionalno. Porezni sistem je ključna poluga razvoja svake države, a za mene država nema alternative.
Ona je naša sadašnjost i bućnost, a sve države u kojima nije uređena ova oblast se mogu lako prepoznati, jer su visoko rangirane po nerazvijenosti, korupciji i drugim negativnim parametrima. Radim, potičem i provodim aktivnosti koliko imam mogućnosti. Koristim sve trenutne prilike i šanse, pokrećem aktivnosti i procese koji su nužni i potrebni da Porezna uprava ide ka svom cilju i bude pravedna, racionalna, efikasna, transparentna i poštovana institucija koja će dati doprinos razvoju moderne i stabilne države BiH…
Da li će i u narednom periodu doći do blokade računa privrednih subjekata koji duguju enormne iznose poreza? O kojim privrednim subjektima se radi?
Blokada računa je jedna od mjera koja se primjenjuje u postupku prinudne naplate javnih prihoda. U 2019. godini Porezna uprava Federacije BiH je sve porezne obveznike, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze blagovremeno upozoravala na obavezu plaćanja duga, izdavala naloge za plaćanje i poduzimala sve mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricala sankcije. Tako je u 2019. godini (sa 30. novembrom) u oblasti prinudne naplate izdato 38.466 rješenja, od čega 11.431 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, 5.639 rješenja o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava, te 3.814 rješenja o obustavi platnih transakcija preko računa poreznih obveznika,odnosno blokada računa. Prinudnim putem naplaćeno je 121 miliona 626 hiljada i 29 KM.
U 208 slučajeva izvršena je prodaja imovine, u vrijednosti od miliona 472 hiljada i 819 KM. Sa poreznim obveznicima zaključeno je 413 sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga na rate, po kojima je naplaćeno 16.804.424 KM duga.