Predizborna kampanja koju u Bosni i Hercegovini i na račun naše zemlje vodi aktuelna predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uzburkala je duhove u javnosti. Dok jedni njene posljednje javne istupe ocjenjuju kao sporne i provokativne, drugima takvi istupi prijaju i na njima, nada se Grabar-Kitarović, temelje svoje simpatije uoči predstojećih predsjedničkih izbora u susjednoj nam Hrvatskoj. Cijenu takve kampanje plaćaju upravo oni na čije glasove Grabar-Kitarović računa da bi ostala na Pantovčaku.
U posljednjih nekoliko mjeseci je u BiH aktuelizirano pitanje izmjena izbornog zakonodavstva, kako bi se konačno provele presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, na kojoj Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zasniva svoje zahtjeve i očekivanja od aktuelnih pregovora.
Pronalazak rješenja zahtijeva kompromis, kojem uzburkane političke i nacionalne strasti nikako ne pogoduju. Svjesni su te činjenice i u HDZ-u BiH, pa je retorika poput one o građanskoj državi kao “islamskoj državi” zamijenjena narativom o “braći Bošnjacima” i historijskom pomirenju dvaju naroda. Na toj su liniji bile i poruke nakon sastanaka stranačkih delegacija HDZ-a BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), čiji ekspertni timovi trenutne rade na definiranju okvira u kojem će se tražiti konačno rješenje za izmjene Izbornog zakona.
U takvom delikatnom političkom trenutku, u kojem HDZ bez pristanka predstavnika probosanski orijentiranih stranaka ne može postojeće izborno zakonodavstvo pomjeriti niti milimetar, Grabar-Kitarović pod krinkom zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH te šanse bitno umanjuje.
Hrvatska predsjednica je, podsjećanja radi, poručila kako neće dopustiti da BiH “prisvaja jedan narod”, aludirajući na Bošnjake, a priznala je i da redovno zadire u unutrašnja pitanja BiH pri susretima sa međunarodnim dužnosnicima.
Sve je to začinila odavanjem počasti Slobodanu Praljku, ratnom zločincu kojeg je zbog zločina nad Bošnjacima Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2017. godine osudio na 20 godina zatvora i koji je pri izricanju presude izvršio samoubistvo ispijanjem otrova.
Ovakvim istupima, koji su izazvali reakcije gotovo svih probosanski orijentiranih stranaka, Grabar-Kitarović je možda ojačala svoje šanse da izbori novi predsjednički mandat u Hrvatskoj, ali je šanse za izmjenama Izbornog zakona, barem onakvim kakve bi približno zadovoljile interese sestrinskog joj HDZ-a BiH, bitno umanjila.
Hrvatski narod, barem onaj dio u čije se interese Grabar-Kitarović “zaklinje”, tako je postao kolateralna šteta njene predizborne kampanje, a od eventualnog novog mandata, baš kao i u slučaju aktuelnog, Hrvati na čije glasove računa neće imati ama baš nikakve koristi. Iako je, kako je sama priznala, pri svakom susretu sa međunarodnim državnicima govorila o Hrvatima u BiH, te o “nametanju predstavnika”, zvanični stavovi institucija Evropske unije (EU), pretočeni i u Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, suprotni su u odnosu na potrebe i stavove koje Grabar-Kitarović zagovara pri tim susretima, što dovoljno govori o efikasnosti njene “diplomatske ofanzive”., Faktor.