Šta se događa s vašim tijelom ako brzo jedete?

30

Nije važno samo ono šta unosimo u organizam, važan je i način na koji jedemo. Osim onoga što jedete, također i način kako jedete utječe na vaše zdravlje – i težinu. Osobe koje brzo jedu često pojedu previše i imaju mnogo veće šanse za razvijanje nekih bolesti.

U nekim kulturama zajednički obrok ima status malog slavlja i može trajati satima. Naša svakodnevica ipak izgleda potpuno drugačije. Posao, porodica i sve druge brojne obaveze vode ka tome da uzimamo premalo vremena za jelo. Pauza za ručak je prekratka, a navečer svi nešto pojedu na brzinu. Sve to su loše navike.

Japanski naučnici sa Sveučilišta Hiroshima pratili su više od 5000 odraslih osoba. Podijelili su ih u kategorije: brzi, normalni i spori „jedači“. Na početku istraživanja ni jedan od učesnika nije imao neke loše vrijednosti, bolesti ili tegobe sa želucem.

Na kraju istraživanja osim tri ozbiljna zdravstvena problema, osobe koje brzo jedu imali su i višak kilograma. Često nas višak kilograma muči zbog estetskih razloga, međutim to je također podloga za razvijanje bolesti.

„Kad ljudi brzo jedu, nemaju osjećaj sitosti te nastave jesti i tako pojedu više nego što tijelu treba“, tvrde naučnici koji su vodili istraživanje. Otkad se želudac stane puniti, ljudskom mozgu treba otprilike 10 minuta da signalizira da smo siti i da treba prestati jesti.

Na kraju svega zaključujemo da ukoliko neko trajno želi paziti na zdravlje i težinu, treba paziti što dolazi na stol, ali i koliko brzo jede.