Stećci, kao nadgrobni spomenici iz srednjovjekovne Bosne, predstavljaju jedinstvenu pojavu u svijetu koja svojim raznovrsnim oblicima, ornamentima, simbolikom i epitafima daje originalnost i posebnu vrijednost prostoru na kojem su rasprostranjeni.
Rasprostranjenost stećaka veže se za granice srednjovjekovne bosanske države. U blizini današnjih granica Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske pronađeno je više stotina ovih nadgrobnih spomenika koji pokazuju snažan bosanski utjecaj, te su pokazatelji migracije stanovništava kao i pomjeranja granica srednjovjekovne Bosne. Nastanak stećaka povezuje se s periodom od 12. do 16. stoljeća. Stećci, u narodu poznati i pod nazivima “mramorje”, “rimsko groblje”, “kameni svatovi”, veoma su zastupljeni i na teritoriji istočne Bosne.
Kada je riječ o broju stećaka na području općine Srebrenica, obimnije istraživanje radio je Šefik Bešlagić šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prema njegovoj evidenciji, na području općine Srebrenica postojale su 43 nekropole s ukupno 815 stećaka. Turistička organizacija Srebrenica u saradnji s Muzejskom zbirkom Narodne biblioteke Srebrenica 2010. i 2011. godine radila je također istraživanje o brojnosti stećaka na području općine Srebrenica.
“Tom prilikom evidentirano je 50 nekropola stećaka koje broje između 950 i hiljadu stećaka. Tačan broj stećaka nije utvrđen i zato što se neke nekropole nalaze u blizini ili u minskim poljima, pa nije bilo sigurno istraživati. Zanimljivo je da su u tom istraživanju evidentirane nove nekropole koje nisu bile zabilježene u Bešlagićevom istraživanju. Nekih nekropola koje je Bešlagić zabilježio u svom istraživanju sada više nema. Uglavnom su to neki manji lokaliteti koji su se nalazili u blizini naseljenih mjesta. Ljudi koji su živjeli tu koristili su stećke da grade stambene ili stajske objekte. Jedan broj nekropola nalazio se blizu rudarskih kopova. Kako su se kopovi širili, nekropole su nestajale”, kaže Senad Đozić, kustos Muzejske zbirke Narodne biblioteke Srebrenica.
Đozić podsjeća da su neke nekropole proglašene nacionalnim spomenicima: “Lokalitet Grabljice u Urisićima proglašen je nacionalnim spomenikom. Pored ove nekropole, nacionalnim spomenikom proglašen je i lokalitet Mramorje u naselju Bektići. Na ovim nekropolama treba poduzeti posebne mjere i zaštitne radnje.”
Izgubljeni stećci
Na teritoriji općine Srebrenica nalazi se nekropola s najvećim stećcima u Bosni i Hercegovini, a to je lokalitet Zlatište kod Ljeskovika, gdje su stećci u obliku sljemenjaka visine oko dva i dužine tri i po metra. To su impozantni stećci koji su izuzetno dobro očuvani, a pravljeni su od kvalitetnog kamena. Profesor Đozić navodi da na području Srebrenice postoji nekoliko zanimljivih stećaka.
“Lokalitet u naselju Gostilj ima stećke koji su teški nekoliko tona. Nekropola Zlatovo u blizini sela Ljeskovik ima više stećaka koji su teški po nekoliko tona. Stećak u naselju Zgunja jedini je sačuvani stećak s ovog područja koji ima natpis. Zanimljiv stećak sljemenjak nalazi se u nekropoli Mramorje u selu Bučje, na kojem je isklesana figuralna predstava osobe u ležećem stavu s prekrštenim rukama na grudima. Zanimljiv je stećak koji se nalazi u Klisi u dvorištu kapelice sv. Marije. Bilo je još stećaka koji su imali natpise, ali, nažalost, zub vremena ili ljudski nemar učinili su svoje. Iako se stećci pripisuju Crkvi bosanskoj, opće je poznato da su i pripadnici drugih konfesija ugrađivali stećke kao svoje nadgrobne spomenike, čime su obilježavali mjesta pokojnicima”, objašnjava profesor Đozić, koji smatra da su stećci “kamene povelje koje svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine”, te da je žalosno da su mnogi stećci nepovratno izgubljeni.
Da su mnogi stećci nestali, pokazuje i primjer stećka iz naselja Đurđevac koji je imao natpis. O tom stećku Šefik Bešlagić zapisao je: “Đurđevac je malo naselje na lijevoj obali Drine, oko tri kilometra južno od Bajine Bašte. Povisoko iznad sela izdiže se istoimeno brdo na kojem se danas vide ostaci zidova srednjovjekovnog grada. Oko 300 metara zapadno od grada, na prijevoju preko koga vodi put u Klotijevac, nalazi se srednjovjekovna nekropola od koje je do danas preostalo 6 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 1 sanduk i 1 stubac. Spomenik u obliku stupca odmaknut je za oko 50 m od ostalih i, očito, nije in situ. To je prizma koja se u gornjem dijelu nešto proširuje i završava kao krov na dvije vode. Dimenzije su mu: visina 130 cm, širina oko 53 cm, a debljina oko 29 cm. Na jednoj široj stranici ovaj spomenik ima plastično predstavljen motiv uspravnog i dugačkog mača, ali u obrnutom položaju od uobičajenog, a na suprotnoj široj strani u zabatu je povelik plastični polumjesec, a ispod njega pruža se urezan natpis u 8 redova koji počinje s malim urezanim krstom: ASE LEZI DABIŽlV MAR’KOVIĆ’ KOJ I DAN’ LEG(OH)’ IME (NO)M’ (BR)AT’ MOJ VUK’ POBILEZI.” Ovog stećka, nažalost, više nema.
Srebrenički stećci nisu na listi UNESCO-a
Magistar geografije Sead Jahić godinama istražuje stećke na području Srebrenice i Bratunca. Kaže da su na ovom području zastupljene sve vrste stećaka od osnovnih oblika, ležećih i stojećih, s postoljem i bez, u obliku sanduka, sljemenjaka i stubova.
“Stećci srebreničko-bratunačkog kraja dobro su ukrašeni različitim motivima. Vrsta ukrasnih motiva kao i veličina i oblici nisu ravnomjerno zastupljeni. Ukrasni motivi veoma su raznovrsni i oni se kreću od astralnih, biljnih motiva, prikaza ljudskih figura, scena iz lova, različitih krstova, do motiva oružja koje je korišteno u to vrijeme. Najčešće su to bili štitovi, mačevi, lukovi, strijele”, objašnjava Jahić.
On navodi da su na teritoriji Srebrenice zabilježena najmanje tri stećka s natpisom, a najpoznatiji je Zgunjanski stećak u obliku stuba.
“Na jednoj strani nalaze se tri ruže, a na drugoj štap starješine Crkve bosanske. S bočne strane stoji da je na tom mjestu ukopan Krstjanin (pripadnik srednjovjekovne bosanske crkve) Ostoja”, dodaje Jahić.
Na području općine Srebrenica postoje nekropole stećaka koje nisu registrirane, a brigu o njima vodi lokalno stanovništvo. Primjer je nekropola stećaka u selu Sastavci, koja ima između 50 i 60 stećaka.
Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine. Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. Jahić smatra da su se na listi UNESCO-a trebali naći i stećci s područja Srebrenice.
“Stećci su autohtono kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, koje se veže za granice srednjovjekovne Bosne. Oni se nalaze i na teritorijama drugih država, zbog čega su i oni to valorizirali. Moram izraziti žaljenje da, iako imamo veliki broj nekropola, nijedna se nije našla na zajedničkoj listi UNESCO-a, dok je u susjednoj Bajinoj Bašti (Srbija), odmah na granici s našom zemljom, na drugoj obali Perućačkog jezera, uvrštena nekropola”, ističe Jahić, napominjući da je na bosanskohercegovačkoj strani veći broj stećaka koji su bolje očuvani i bogatije ukrašeni.
Na području Bosne i Hercegovine nalazi se najviše stećaka, gotovo 60.000. Prema evidenciji državnih zavoda za zaštitu spomenika, na području Srbije nalazi se 4.100 stećaka, na području Hrvatske 4.400 i u Crnoj Gori 3.500 stećaka.
Piše: Adem Mehmedović (biserje.ba)