Stripovi Zlatna serija ponovo na kioscima

212
Zlatna serija

Čitanje stripova u bivšoj državi, za razliku od današnjih vremena, bila je sasvim normalna stvar, poput odlaska na utakmice nedjeljom ili kupovine dnevnih novina. Čitali su ih gotovo svi. Starije generacije kažu da nisu imale mnogo izbora. I nisu.

Generacije rođene 1950-ih imale su na raspolaganju jedan TV-kanal i pravila su bila jasna: glava kuće bira šta će se gledati, a to su obično bile utakmice. Rijetko su odlazili u kino. Strip je bio najjeftiniji oblik zabave koji je gotovo svako mogao priuštiti.

Prava revolucija stripa na ovim prostorima krenula je prije tačno pola stoljeća, 1968. godine, kad je novosadski izdavač “Dnevnik” pokrenuo čuvenu strip ediciju Zlatna serija, koja je objavljivala stripove italijanskog izdavača “Sergio Bonelli Editore” (uz poneki strip izdavačkih kuća “Dardo”, “EsseGessE”, “Lug Lyon”, “Keystone Press Agency”, “Comes Roma”, kao i domaćih autora).

Za 25 godina rada (izdavaštvo je naprasno prekinuto ratom) Zlatna serija uspjela je objaviti 1.103 broja, što je čini edicijom s najviše objavljenih stripova u bivšoj Jugoslaviji. Na naslovnici prvog broja, “Četiri obračuna”, našao se niko drugi nego omiljeni italijanski junak – Tex Willer.

Pokretanje Zlatne serije udarilo je temelje privrženosti našeg svijeta italijanskim strip-junacima, a koje će kasnije čvrsto zabetonirati Alan Ford.

Revolucija svakih 25 godina

Čini se da se svakih 25 godina desi nešto veliko na strip-sceni ovih prostora. Prošlo je 50 godina od izlaska prvog broja Zlatne serije, te 25 godina od njenog naprasnog gašenja, a izdavačka kuća “Veseli četvrtak” iz Beograda upravo je objavila prvi broj nove Zlatne serije.

Kako je i zašto uopće došlo do ponovnog pokretanja kultne edicije objasnio je za Al Jazeeru urednik “Veselog četvrtka” Dušan Mladenović.

“Ediciju smo pokrenuli zbog velike želje da u našim i u rukama ostalih obožavalaca stripova, koji još pamte Zlatnu seriju, ona ponovo zasja. Jer Zlatna serija je strip, ali i nešto više od stripa, više od papira i crne roto-štampe. Ona je san, toliko velik da je delovalo nemoguće ostvariti ga”, navodi on.

“Neverovatnu podudarnost poklapanja datuma 50. godišnjice objavljivanja prvog broja “Dnevnikove” edicije i desetog rođendana naše kuće u nepunih mesec dana jednostavno nismo mogli ignorisati. Umesto organizovanja velike rođendanske žurke oživeli smo slavnu ediciju i tako dali iskren i neočekivan poklon svim ljubiteljima devete umetnosti.”

“Definitivna odluka da pokrenemo našu Zlatnu seriju pala je pre nešto više od godine i najteži deo osmišljavanja koncepta bilo je to što smo ceo projekat morali da držimo u strogoj tajnosti kako bi se čitaoci što je više moguće iznenadili kad vreme za to dođe. Čak ni najbližim saradnicima iz izdavačke kuće nismo govorili o čemu se tačno radi. I evo nas konačno na cilju koji označava samo početak trke: naše zlatno kolektivno nesvesno je opet tu.”

Odavno ukinuta redakcijaRaniji izdavač Zlatne serije bio je “Dnevnik” iz Novog Sada, a Mladenović je u uvodnom tekstu prvog broja pokušao dati odgovor na pitanje kako je uopće došlo do tog naziva. Otkrio je da je u Italiji postojala istoimena edicija, što je (zajedno s mnogim drugim “zlatnim” serijama koje su tamo istovremeno objavljivane), po svemu sudeći, inspirisalo “Dnevnikovu” redakciju 1968. godine. Čak je i čuvena žuta traka kao dizajnersko rješenje posuđena od Italijana.

“Nažalost, Mitar Milošević (čuveni Frederik Ešton) nije sa nama već više od 20 godina i nisam mogao da saznam više informacija direktno od njega, koji je sigurno bio najupućeniji u detalje o pokretanju Zlatne serije. Jedini ko ima moralno pravo da nastavi njenu numeraciju bio bi novosadski ‘Dnevnik’, koji u obliku u kom se sada nalazi to sigurno neće uraditi”, objašnjava Mladenović.

Čuvena redakcija zabavnih izdanja odavno je ukinuta, NIŠP “Dnevnik” postao je “Dnevnik Holding”, koji se razgranao na više firmi, od kojih je većina, nažalost, uveliko pod stečajem. U današnjem “Dnevniku” a. d. nisu znali ili nisu željeli reći nešto o čitavoj priči s obzirom na to da imaju preče probleme u vezi s ko zna kojim po redu postupkom reorganizacije.

“Registrovali smo ediciju kod nadležnih službi i pokrenuli našu Zlatnu seriju. Vlasnik licence, izdavačka kuća ‘Sergio Bonelli Editore’, tokom desetogodišnje saradnje već nas je prepoznala kao njihovog glavnog partnera u zemlji i nije imala nikakvih zamerki. Štaviše, obradovala ih je cela priča”, kaže Mladenović.

Junak prvog izdanja nove Zlatne serije jest Tex Willer, iz više razloga – zato što su u redakciji “Veselog četvrtka” veliki ljubitelji njegovih avantura, zato što se ove godine u Italiji navršava sedam decenija od dana kad se prva epizoda njihovog najpopularnijeg serijala pojavila na kioscima i, što je najvažnije, zato što je i stara Zlatna serija počela upravo Texovom avanturom (iako ne kompletnom).

“Ni u jednom trenutku nije bilo dileme koji junak mora otvoriti i našu ediciju. To je mogao biti samo Noćni Orao, poglavica Navaha i najpoznatiji rendžer koji je ikada jahao prerijom”, pojašnjava Mladenović.

Jedan broj – dvije naslovnice

Prvi broj nove Zlatne serije izašao je s dvije različite naslovne stranice: jednom modernom i jednom s legendarnom i svima poznatom žutom trakom. Mladenović nam objašnjava da i, uprkos činjenici što ovo nije direktan nastavak čuvene jugoslavenske edicije, redakcija ne želi kriti koliko je inspirisana njome.

“Od nje je sve krenulo, uz nju smo odrasli, ona nas je usmerila. S obzirom na to da je prošlo 25 godina od njenog gašenja i da, po našoj proceni, bar polovina današnjih čitalaca nije imala priliku da nabavi primerak originalne Zlatne serije tokom njenog trajanja, shvatili smo da tu nepravdu moramo ispraviti i omogućiti današnjim mladima da imaju svoju Zlatnu seriju”, govori prvi čovjek “Veselog četvrtka”.

“Iako planiramo da stripu približimo nove čitaoce, podrazumeva se da nam je namera da vratimo i one stare, da u njima probudimo davno usnuli osećaj koji su imali dok su listali stranice stare Zlatne serije. Zato smo odlučili da čitaocima ponudimo dve verzije korica: našu viziju Zlatne serije za 21. vek, sa originalnom italijanskom naslovnom ilustracijom, koju smo ugovorom obavezani da koristimo, i alternativnu, tj. retro koricu sa žutom trakom i naslovnom ilustracijom domaćeg autora, dva glavna elementa koja su onu Zlatnu seriju činila zlatnom.”

“Čuveni Bane Kerac, tvorac strip-serijala Cat Claw, Kobra i Billy the Pljuc i crtač više od 100 ‘Dnevnikovih’ naslovnih strana, ukazao nam je veliku čast time što je svojim sjajnim crtežom otvorio sezonu retro korica, a dogovorili smo i angažmane drugih domaćih (dakle, regionalnih) autora, tako da već imamo celu godinu pokrivenu. Dugovečnost ove paralelne edicije zavisiće pre svega od interesovanja publike, ali naša želja je da ona sve vreme uporedo prati ‘modernu’ verziju.”

Prvi broj objavljen je 8. februara, a drugi broj na kioske u Srbiji stići će 29. marta. Nakon toga će razmak između novih brojeva biti šest četvrtaka. Broj stranica još je jedna posveta ranim brojevima stare Zlatne serije, čiji je svaki broj dolazio na 130 stranica i sadržavao više od jednog stripa.

Osim zavzrlame s koricama, glavna je razlika u tome što u novoj Zlatnoj seriji neće biti epizoda koje su bile objavljene u staroj ediciji. Izdavač želi predstaviti neke druge priče i pokazati koliko su se neki junaci u međuvremenu promijenili. Riječ je, prije svega, o junacima koji su već na redovnom repertoaru “Veselog četvrtka”: Zagoru, Texu, Mister Nou, Dylanu Dogu i Martiju Misteriji. Svaki broj donosit će drugog junaka, po već isprobanom receptu, što znači da će u budućnosti biti prostora i za neke druge junake.

“Ima vremena za reprinte, predviđamo dug životni vijek ovoj Zlatnoj seriji, barem sledećih 25 godina”, kaže Mladenović.

‘Zar to još izlazi?

‘Budući da je “Veseli četvrtak” izdavač iz Srbije i može osigurati prava samo za teritoriju Srbije, nova Zlatna serija u ostatku regije distribuirat će se posredstvom specijalizovanih knjižara, tzv. striparnica. Tiraž prvog broja je 5.000 primjeraka, što je barem desetostruko manje nego što je imala “Dnevnikova” edicija u lošijim danima.

Nažalost, planova za oživljavanje i druge “Dnevnikove” legendarne edicije, Lunovog magnus stripa, nema.

“Znam da ću ovim odgovorom razočarati mnoge, ali ne. Stariji čitaoci se sećaju da Mister No, Dilan i Marti nisu bili deo programa Zlatne serije (dobro, Dilan jeste bio specijalno izdanje ZS), što kazuje da je naša Zlatna serija već u startu postmodernističko zamešateljstvo obe ‘Dnevnikove’ edicije, te da za pratećom edicijom nema potrebe. U krajnjem slučaju, suština je u tome da Lunov magnus strip bez Luna, kralja ponoći, ne bi imao nikakvog smisla”, pojasnio je Mladenović.

Veliki broj ljubitelja stripa tvrdi da bi strip na Balkanu danas bio u znatno boljem položaju da stara Zlatna serija nije prestala s izdavanjem. Tu tvrdnju Mladenović potvrđuje i u predgovoru prvog broja.

“Nažalost, gašenje originalne Zlatne serije bio je samo simptom. Krivicu za to što su stripovi zaboravljeni treba tražiti u ekonomsko-političkim problemima koji su zadesili naš region. Prekid kontinuiteta veliki je problem koji je ostavio duboke posledice, zato se svi zajedno (i čitaoci i izdavači) moramo truditi da strip vratimo tamo gde je bio u zlatnim sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog veka – u ruke mladih osoba”, govori Mladenović.

“O nezavidnoj situaciji stripa nakon rata baš sam nedavno pričao sa prijateljem, zagrebačkim strip-autorom, i došli smo do zaključka da, ako nešto može da pomogne oporavku tržišta i vrati nazad ljude koji stripove nisu čitali poslednjih 25 godina, onda je to Zlatna serija. Svedoci smo toga da svakog dana sve više ljudi otkriva strip. Bukvalno otkriva, jer smo u situaciji da nakon deset godina čujemo od ljudi komentar: ‘Pa da li je moguće da stripovi i dalje izlaze?’ Jeste, moguće je. Ali nešto što je uništeno do temelja ne može se preko noći ponovo izgraditi. A kad svemu dodamo još i tehnološki napredak koji se u međuvremenu odigrao, jasno je da borba za nove čitaoce neće biti laka. No, to nije razlog da se ne borimo, nego samo još veći izazov.”

Skeptični autori i teoretičari

Zdenko Voloder, teoretičar i ljubitelj stripa iz Sarajeva, navodi da nije siguran koliko će ponovno pokretanje Zlatne serije pokrenuti strip-publiku u regiji.

“Kolekcionari su, dakako, oduševljeni, posebno ove starije generacije, ali je pravo pitanje da li će ovo ‘probuditi’ publiku koja inače ne kupuje stripove. Volio bih da hoće, iskreno se nadam da hoće, da će ova kombinacija kultnih junaka i pristupačne cijene upaliti plodom. Iako ja ne pripadam generaciji koja je odrastala uz Zlatnu seriju i Lunov magnus strip, moram priznati da mi je jako drago opet je vidjeti. Naravno, u planu mi je odmah ugrabiti ‘tradicionalnu’ naslovnicu broja 1”, rekao je Voloder.

Poznati bh. strip-autor Senad Mavrić također je skeptičan u vezi s “buđenjem” publike.

“Današnji mladi nemaju nikakve navike čitanja generalno, a kamoli stripova. Treba napraviti nešto novo, a ne kopati po starim uspjesima, koji se sada ni ne mogu mjeriti budući da ti parametri više ni ne važe”, objasnio je Mavrić.

Ipak, samo spominjanje Zlatne serije vodi nas u neko sretnije vrijeme, kad su čitave porodice kupovale i čitale stripove i kad je svako imao svog omiljenog junaka. U takvom okruženju vrlo se lako stvarala utopijska slika svijeta – svijeta u kojem su junaci uvijek dobri, a negativci simpatično zli.

Ko zna, možda i današnje porodice uspiju osjetiti djelić tog svijeta ako na trenutak spuste tablete i mobitele i provedu neko vrijeme u međusobnoj interakciji, makar to bilo i zajedničko čitanje stripova.

Izvor: Al Jazeera