Studija o izgradnji brana na Balkanu: Prijetnja gubitku jedne od deset evropskih vrsta ribe

224
Ilustracija

Skoro jedna od deset evropskih vrsta ribe doći će na rub istrebljenja planiranom izgradnjom hidroelektrana na zapadnom Balkanu, navodi se u novoj studiji, piše Guardian.

Projekti balkanskih brana prijete brisanju 11 endemskih vrsta i ugrožavanju još njih sedam, dok bi četiri vrste jesetre bile u potpunosti uništene. Prema izvještaju Univerziteta u Gratzu broj ugroženih vrsta bi porastao na 24.

“To je najveći sistemski plan izgradnje s negativnim utjecajem na okoliš nakon Drugog svjetskog rata za koji ja znam”, rekao je za Guardian autor studije profesor Steven Weiss.

Studija je pokazala da se 49 od 531 slatkovodne vrste ribe suočava s izumiranjem ili gubitkom od 50 do 100 posto kada je riječ o distribuciji na Balkanu.

“Projekti izgradnje brana koji su planirani utječu na cjelokupnu regiju. Time se cijeli riječni sistemi preobražavaju u niz spremnika koji se trebaju isprazniti. Prekidi migracijskih koridora i isušivanje močvara imaju dramatične učinke na ptice. To je zapravo lančana reakcija”, kazao je Weiss.

Neke od najugroženijih vrsta riba su Cobitis jadovaensis, Alburnus vistonicus, Delminichthys jadovensis, Delminichthys krbavensis, Phoxinellus dalmaticus, Telestes polylepis, Telestes turskyi, Telestes ukliva, Knipowitschia mrakovcici, Eudontomyzon hellenicus i Zingel balcanicus.

Sve su to endemske vrste na Balkanu, najvažnijoj evropskoj tački biološke raznolikosti za mekušaca i riba.

Pedstavnik Evropske unije rekao je za Guardian kako bi studija trebala potaknuti ljude na razmišljanje, jer bi se izgradnjom planiranih brana “zabetonirao” cijeli region.

RiverWatch, konzervatorska grupa koja je radila na studiji procjenjuje da je u regiji planirano ili je u izgradnji 2.800 hidroelektrana.

Samo tri netaknuta vodotoka – Neretvanski bazen, Morača i gornji Drinski sistem – domaćin su oko 50 ugroženih i zaštićenih vrsta riba.

Zemlje kroz koje prolaze – Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora – ulažu u hidroenergetske projekte sa ciljem ispunjavanja uslova o čistoj energiji koju zahtijeva EU prije nego što postanu članice, iako istraživanja pokazuju da hidroelektrane godišnje emitiraju količinu metana kao u Kanadi.

“Ovo je jedna od vrlo bolnih aktivnosti koje moramo proći”, rekao je izvor EU. “Te zemlje imaju planove za usklađivanje sa EU pravilima o obnovljivoj energiji, ali trenutno se suočavamo sa tužnim stanjem. Alternativa za mnoge od njih nisu solarna energija ili vjetar, već ugljen, a posebno, lignit. Uloga EU-a u zemljama koje još nisu njene članice ograničena je na pružanje smjernica o standardima, iako bi se mogla razmotriti i tehnička pomoć za zaštitu okoliša”, rekao je izvor iz EU.

“Ovaj izvještaj dokazuje da su Balkanske rijeke ribarski raj Evrope. Istovremeno je nevjerovatno da u 21. stoljeću hidro investitori i političari riskiraju ovu ogromnu prirodnu vrijednost za nešto što zovu ‘zelenom’ energijom”, rekao je Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha.