Nakon afere „Potkivanje“ sudija Okružnog suda u Banjoj Luci, Milan Blagojević podnio je disciplinsku prijavu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije i to zbog kako se navodi “postojanja osnovane sumnje da se upustio u neprimjerene kontakte sa stranom u postupku”.
U razgovoru za Glas Amerike sudija Blagojević ističe da je ponašanje Milana Tegeltije kao čelne osobe domaćeg pravosuđa poražavajuće i pravno, ali i moralno, a da podrška koju je dobio od VSTV-a mora biti sankcionisana raspuštanjem sadašnjeg saziva VSTV-a, jer je takvo ponašanje moralni i profesionalni sunovrat ne samo aktuelnog sastava VSTV-a nego i pravosuđa u cjelini.
Blagojević je disciplinsku prijavu poslao na dvije adrese – Uredu disciplinskog tužioca i VSTV-u.
Tegeltija je predsjednik VSTV-a i sudija Osnovnog suda u Banja Luci.
U prijavi Blagojević navodi da u Zakonu o VSTV-u stoji da disciplinski prekršaj sudije predstavlja i „bilo kakvo ponašanje koje dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i kredibilitet sudstva”.
VOA: Nakon afere „Potkivanje“ podnijeli ste prijavu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, kako komentarišete cjelokupnu situaciju u ovom slučaju?
BLAGOJEVIĆ: Sve ovo doživljavam kao dokaz, u nizu drugih, o poremećenosti pravosudnog sistema. Slučaj “Potkivanje” je najsvježiji primjer, o čemu kao dokaz postoji i film objavljen na brojnim domaćim internet portalima. U tom filmu, bez imalo glume, predsjednik VSTS-a BiH i sudija Osnovnog suda u Banjaluci Milan Tegeltija, u jednoj banjalučkoj kafani privatno se sastaje sa izvjesnim Nerminom i Markom. Povod tog privatnog susreta je u potrebi onog Nermina kao stranke u jednom predmetu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu da mu Milan Tegeltija, pošto je predsjednik VSTS-a BiH, pokuša da pomogne. Čuli smo i vidjeli u tom filmu da Milan Tegeltija, nakon što mu je Nermin izložio o čemu se radi i šta želi, između ostalog kaže: “Ja sam u ponedeljak u Sarajevu, ti ćeš meni donijeti to što imaš za Tužilaštvo pa ću ja vidjeti sa Dalidom”. Ovakvo ponašanje čelne osobe domaćeg pravosuđa je poražavajuće, i moralno i pravno. Međutim, jednako tako je porazno i kad VSTV BiH nastoji da podrži takvo nezakonito ponašanje. Učinio je to VSTV na svojoj sjednici održanoj 23. maja 2019. godine, na kojoj je dao jednoglasnu podršku Milanu Tegeltiji da uprkos svemu i dalje bude predsjednik VSTV-a.
VOA: Kako gledate na takav odnos članova VSTV-a prema Milanu Tegeltiji?
BLAGOJEVIĆ: Takvo ponašanje VSTV-a mora biti sankcionisano raspuštanjem sadašnjeg saziva VSTV-a, jer je njihova podrška Tegeltiji poslije svega viđenog prava katastrofa i takav moralni i profesionalni sunovrat ne samo aktuelnog sastava VSTV-a BiH nego i pravosuđa u cjelini. Da se radi upravo o tome, ne dokazuje samo nemoralno i nezakonito ponašanje VSTV-a BiH, već i ponašanje Udruženja sudija Republike Srpske i Udruženja tužilaca Republike Srpske koji su ubrzo poslije toga, kao po dirigentskoj palici, takođe dali podršku Tegeltiji.
VOA: Prijavu ste podnijeli Kancelariji disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, kao i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH? Možete li objasniti njihovu nadležnost po tom pitanju, s obzirom da u Kancelariji disciplinskog tužioca smatraju da nisu nadležni za članove VSTV pozivajući se na Poslovnik Vijeća?
BLAGOJEVIĆ: Problem je u Zakonu o VSTV-u BiH, jer je u članu 6. tog zakona propisano da o tome, pa i o pokretanju postupka, odlučuje sam VSTV. Slučaj “Potkivanje” pokazuje da odluku o tome da li će podnijeti disciplinsku tužbu i tako pokrenuti disciplinski postupak protiv člana VSTV-a treba dati u nadležnost disciplinskog tužioca, koji treba biti organ nezavisan od VSTV-a BiH. Naravno, ta nezavisnost disciplinskog tužioca podrazumijeva njegovu punu profesionalnost, kompetentnost i odgovornost za rad. U tom pravcu bi što prije trebalo izmijeniti Zakon o VSTV-u BiH i tako onemogućiti eventualne zloupotrebe od strane bilo koga.
VOA: Da li je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija lično nanio štetu ugledu pravosuđa u BiH svojim ponašanjem u aferi “Potkivanje”?
BLAGOJEVIĆ: Svakako da je nanio štetu ugledu pravosuđa u BiH, jer poslije ove afere i filma o njoj ne možete očekivati od naših ljudi da vjeruju našem pravosuđu. A povjerenje javnosti u institucije državne vlasti je sam srž ugleda pravosuđa. Taj ugled može se održati samo dosljednim poštovanjem vladavine prava od strane svih nosilaca pravosudnih funkcija.
VOA: Šta su po vašem mišljenju najveće slabosti pravosudnog sistema u BiH?
BLAGOJEVIĆ: Ključni problem je to što na ovakvim najodgovornijim funkcijama nemamo profesionalno kompetentne ljude, kao i brojni nedostaci u zakonima kojima se uređuju postupci pred sudovima. U sadašnjim zakonima postoje brojna devijantna “rješenja” kojima se onemogućava utvrđivanje istine u svakom pojedinačnom predmetu, a bez istine je nemoguće da sud pravilno primijeni pravo na dati slučaj. Stoga bi trebalo poraditi na tome da se u našem pravosuđu omogući izbor profesionalno i moralno kompetentnih ljudi na pravosudne funkcije i da se reformišu zakoni u smislu čiju suštinu sam prethodno iznio u lapidarnom obliku. Problem je i nedovoljan broj sudija i tužilaca, što usporava rad pravosuđa.
VOA: Imovina sudija i tužilaca i dalje nije dostupna javnosti. Zašto se izbjegava transparentnost po tom pitanju i zašto se i dalje insistira na tajnosti ovih podataka? Kako vi vidite ovu situaciju?
BLAGOJEVIĆ: Ja to ne izbjegavam. Naprotiv, zalažem se za to da se što prije donese zakon da su imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija, kao i članova njihovih porodica, dostupni javnosti. Ali, naglašavam, to mora biti propisano zakonom, što do sada nije učinjeno. Odgovornost za to snosi VSTV, ali još više Parlamentarna skupština BiH, koja uporno već dugo vremena ne radi svoj posao, odnosno neće da ga radi i da donese takav zakon.
VOA: Šta je po vašem mišljenju potrebno uraditi kako bi se vratilo povjerenje naroda u pravosuđe u BiH?
BLAGOJEVIĆ: U našem pravosuđu je neophodno omogućiti izbor profesionalno i moralno kompetentnih ljudi na pravosudne funkcije. U tom pravcu bi trebalo formirati Visoko sudsko vijeće, koje bi bilo odvojeno od Visokog tužilačkog vijeća. U tim vijećima članovi ne bi mogli biti advokati niti predstavnici bilo koje političke institucije (parlamenta, izvršne vlasti). Članovi bi trebali biti osobe sa višegodišnjim sudijskim i tužilačkim iskustvom, iz najviših sudova u BiH (vrhovnih i okružnih, odnosno kantonalnih), te tužioci najviših tužilaštava.