Svjedočenje silovane 16-godišnjakinje iz Karamanove kuće užasa: Bilo mi je svejedno da li ću ostati živa…

Preporučujemo

Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu koji su UN proglasile 2015. godine, danas su mirnim protestom u Foči obilježila Udruženja “Žena – žrtva rata”, “Žene u crnom” i “Žrtava rata Foča 92 – 95“,

Okupljanjem je nadležnim poručeno da ubrzaju hapšenja i procesuiranja ratnih zločinaca, posebno silovatelja, s obzirom na to da je upravo u Foči izvršeno masovno i sistematsko silovanje djevojčica, djevojaka i žena bošnjačke nacionalnosti.

- -

Neke od poruka sa protesta su bile “Pamtimo žene silovane u ratu” i “Pamtimo mjesta zločina”.

SVJEDOČENJA SILOVANIH DJEVOJAKA

Svjedokinje M. i J. bile su među zatočenicama u Karamanovoj kući, logoru za žene u Miljevini kraj Foče. Obje su svjedočile i u postupcima u Hagu protiv osoba optuženih za seksualno zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena na području opštine Foča.

Svjedokinja M. je 1991. upisala prvi razred srednje škole u Gacku. Kada je počeo rat 1992, pobjegla je odatle sa porodicom. Grupa od oko 150 žena, dece i starijih osoba, nakon nekoliko dana lutanja kroz šume i pregovora sa srpskom vojskom, koja ih je opkolila na dijelu puta, predala se u blizini mesta Kalinovik. Zatočeni su u školi u Kalinoviku, gdje je svjedokinja M. bila sve do 5. avgusta 1992.

- -

U školu su dolazili vojnici, među kojima najčešće pripadnici jedinice Pere Eleza, uključujući Neđu Samardžića i njegovog brata Zorana Samardžića, kaoiI Radovan Stanković. Oni su odatle odvodili žene. Kako je ispričala M., u školu je jednom došla i novinarka Gordana Drašković, uniformisana, i uzimala izjave od zatočenica. Gordanu Drašković je M. viđala i kasnije, i to u stanu u Foči, gdje je bila zatočena sa drugim devojaka. Dragoljub Kunarac Žaga, koji je svjedokinju M. u grupi sa pet djevojaka odveo iz škole u Kalinoviku, predstavio je tu novinarku kao svoju ljubavnicu, rekla je M.

Početkom avgusta, zajedno sa četiri maloljetnice i jednom trudnicom, M. je premještena u stan u Foči. Na putu do stana, Neđo Samardžić je odveo jednu od djevojaka. M. je, u noći kada je dovedena, iz stana izveo vojnik koji joj se predstavio kao Ranko Radulović iz Crne Gore, dobrovoljac u jedinici Dragoljuba Kunarca. Radulović ju je prvi silovao.

“Tražio je da se skinem. Pitala sam ga zašto i rekla da imam 16 godina. On se naljutio… Skinuo me je i silovao… Bila sam krvava po cijelom tijelu. Primjetila sam da imam posjekotine na rukama. Rekao mi je da mi je bolje da me je on odveo nego da me je silovala veća grupa vojnika”, rekla je svjedokinja M.

Nakon Radulovića, silovao ju je muškarac kojeg je identifikovala po nadimku Vojvoda.

“Bio je stariji čovjek. Odveo me i rekao da će me štititi kao otac… Stavio mi je nož pod grlo, skinuo pantole i rekao da se skinem. On mi je nanio najviše boli. Silovao me oralno, vaginalno i analno. Bila sam sva oduzeta”, ispričala je M.

Potom je odvedena, sa grupom djevojaka, u Karaman-kuću i dodijeljenja Radovanu Stankoviću. U kući je bio i Neđo Samardžić.

“Mi nismo imali osjećaj da smo ljudska bića. Tretirali su nas kao roblje”, rekla je M., dodajući da je svaka djevojka u kući bila dodjeljena jednom od vojnika koji su tu živjeli, izuzev 12-godišnje A.B., koja je bila “na raspologanju”, što znači da su vojnici koji su dolazili mogli da joj rade šta su željeli, pojasnila je svjedokinja.

U junu 1993. izvedena je iz Karamanove kuće i došla je u posjed Janka Janjića Tute, za kojim je poslije rata Haški tribunal raspisao potjernicu, a koji je ubijen je 2000, pri pokušaju hapšenja. Janjić ju je držao kao svoju seksualnu robinju sve do jula 1993. Živjeli su u nekoliko stanova u Foči, stalno ju je prisiljavao na seks i davao joj da konzumira drogu.

 “U to vrijeme sam bila potpuno ravnodušna. Bilo mi je svejedno da li ću ostati živa”, rekla je M. 

U julu 1993. Janjić ju je oslobodio, pa je putem Komisije za razmjene, preko Srbije, dovedena prvo na Pale, gdje je provela nekoliko dana “u stanu nekog novinara”, potom prebačena u kasarnu u Lukavicu, gdje je bila “zatvorena u sobu sa rešetkama”, i na kraju u zatvor Kula, odakle je razmjenjena 26. oktobra 1993.

Svjedokinja pod pseudonimom J. iskaz je dala tužilaštvu u Sarajevu u novembru 2005. Također je bila zatočenica u Karamanovoj kući.

(E.L.)

Najnovije

VUČIĆ O REZOLUCIJI O GENOCIDU U SREBRENICI: ” Ne možemo pobijediti”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da su SAD, Njemačka i druge zemlje pojačale lobiranje za...