Virus nam prijeti sa svih strana, situacija jeste ozbiljna i definitivno narušava javno zdravlje ljudi, međutim ono što nam dodatno prijeti su lažne vijesti koje imaju za cilj da nas potpuno slude i dezorjentišu i da unesu strah u naše biće kako bi dodatno traumatizirali opšte stanje a samim tim i smanjili efekte našeg imunološkog sistema.
Zbog toga pandemiji lažnih vijesti zaista treba pristupiti vrlo ozbiljno, samim tim i naučiti ljude kakva im opasnost prijeti od lažnih vijesti i šta su stvarni efekti lažnih vijesti.
Oni koji se bave medijima znaju da su lažne vijesti počele da se šire na portalima koji su bili registrovani u Makedoniji u gradu Velesu, tada su bili namijenjeni političkoj kampanji koja se vodila u Americi a broj portala je bio čak 140 dok se broj objavljenih tekstova apsolutno nije mogao mjeriti jer su se munjevitom brzinom širile društvenim mrežama.
Ljudi koji kreiraju takve portale kao i oni koji kreiraju takve vijesti na tim portalima uopšte nisu zaninteresovani za teme kojima se bave, ali je u njihovom fokusu interesiranja novac koji dolazi od kreiranja takvih sadržaja i njihovog širenja na društvenim mrežama.
Lažne vijesti se koriste u mnogim kampanjama u mnogim situacijama i okolnostima, ali broj lažnih vijesti s kojima smo sada suočeni tokom trajanja pandemije virusa zaista prevazilazi svaku razumnu mjeru.
Zbog toga radi očuvanja vlastitog ali i kolektivnog zdravlja moramo pristupiti toj temi i pomoći ljudima da se izbore sa pandemijom lažnih vijesti koja ima samo jedan cilj a to je strah!
Iako su lažne vijesti odavno poznate korporacijama poput Facebooka i Googela, njihovi uposlenici kojih ima na hiljade širom svijeta lako kontrolišu te sadržaje te ih uklanjaju s matičnih platformi.
Ipak, oni nisu svemogući i treba im pomoć onih koji poznaju medije i lažne vijesti i samu njihovu suštinu.
Zbog toga nije neobično da se pandemija lažnih vijesti poklopila sa pandemijom virusa koja se munjevitom brzinom širi svijetom.
To je razlog više da imamo sve više vijesti s naslovima koji imaju za cilj da nas dodatno zastraše i da dodatno paraliziraju stanovništvo.
Svakodnevno zbrajanje žrtava virusa te novih oboljelih i zaraženih osoba je već dovoljno stresno, ali kada na to dodamo i naslove u kojima se direktno poziva na oprez i mogućnost da se i sami zarazite te da o tome informišete vaše najdraže koji također nisu sigurni nivo straha postaje još intenzivniji i značajniji a stres je zaista neizbježan.
Koliko je slika iz bolnica, umirućih pacijenata, kovčega s mrtvima te fotografija zdravstvene opreme prošlo kroz naše timeline tokom ovih mjesec dana, vjerovatno nebrojeno.
Rijetki su provjerili autentičnost informacija a o njihovom efektu niko nije progovorio.
Zbog toga moramo znati šta su lažne vijesti ?
To su primarno priče koje su kreirane kako bi namjerno dezinformisale ili prevarile one koji ih čitaju.
One se stvaraju kako bi se direktni uticalo na mišljenje čitatelja, kako bi se provukao određeni stav ili misao ili kako bi se stvorila opšta zabuna koja u svojoj osnovi nosi manipulaciju.
Problem je tim značajniji jer se lažne vijesti objavljuju na portalima koji izgledaju vrlo pristojno i koriste imena domena kao i vjerodostojni informativni portali.
Ostaje pitanje zašto to ljudi rade, odgovor je jasan, zamislite koliko ima ljudi koji uživaju da vide strah u očima promatrača i koji uživaju u tome da šire paniku i strah kojoj je virus savršena baza.
S druge strane postoje i oni kojima je u karantenu apsolutno dosadno pa onda kreiraju takve vijesti iz čiste dosade i koriste ljudsku naivnost kao zabavu za sebe i one koji znaju koliko ljudi mogu biti neupućeni, dezinformisani i sluđeni a samim tim i navini.
Znamo gdje je i suština lažnih vijesti, primarno se radi o dezinformaciji, manipulaciji a onda i nepovjerenju!
Kako ih prepoznati ?
Prvi tip lažnih vijesti su Clickbait vijesti koje su napravljene da bi privukle što više posjetilaca i zaradile novac. Njihova karakteristika da imaju skandalozan naslov koji privlači pažnju, posebno pažnju ljudi koji žele pročitati nešto više o nekoj aktuelnoj temi bez obzira da li je ta tema istina ili nije. Takvih primjera u vremenu pandemije imate na pretek.
Drugi primjer su propagandne objave koje imaju za cilj da slude publiku ali da promovišu neki stav ili ideju ili politički cilj.
Treća vrsta vijesti je vijest – parodija koja ima za cilj da razveseli publiku i takvih vijesti ima mnogo čak i u vremenu pandemije.
Postoje i brze vijesti koje se pišu u letu i u momentima kada novinari jednostavno ne stižu da provjere sve informacije i činjenice ali bez obzira na to objave vijest pa često i bez krajnje namjere dezinformišu one koji takve vijesti čitaju.
Također tu su i vijesti s naslovima kojima je svrha obmana. To ne znači da vijest nije istinita ali po samom zvuku naslova običan čovjek može prosuditi da se radi o pokušaju manipulacije.
Ove informacije se izuzetno lako šire na društvenim mrežama, tim više što je vidljiv samo naslov ili dio naslova ili dio uvodnog teksta koji tjera na dalje čitanje i klik.
Tu su i vijesti koje imaju za cilj da okupe jednu grupu ljudi koji žele da vjeruju u određenu priču ili stav.
Također, takva grupa ljudi je interesantna za one koji kreiraju vijesti a onda će društvene mreže vođene vašim klikovima takve vijesti dostavljati do vas jer se timeline na društvenim mrežama bazira na onome šta pretražujete.
Lažne vijesti u BiH
Niko nije imun na virus niti smo imuni na lažne vijesti. Na žalost i jedno i drugo predstavlja ogromnu prijetnju za mentalno i fizičko zdravlje ljudi. Međutim, naš mentalitet mahale je brz često lažne vijesti kratko traju ali je i dalje njihov efekt vrlo ubitačan.
Zbog toga bi možda i mogli oprostiti lažne vijesti u političkim kampanjama. Međutim u vremenu pandemije i virusa koji ugrožava zdravlje miliona ljudi, širiti paniku je definitivno neoprostivo.
Posebnu pažnju treba posvetiti ne samo objavama do kojih dolazimo putem našeg timelinea, nego i poruka koje dolaze kroz mreže koje su namijenjene komunikacijama, tu se primarno misli na Viber i WhatsApp koji su iznimno popularni za dijeljenje lažnih vijesti, video i audio zapisa.
Problem je još opasniji jer se komunikacijske mreže shvataju lično i poruka koja dolazi na vaš telefonski broj putem Vibera ili WhatsAppa a koja je proslijeđena od nekoga vama dragog i bliskog je opasna jer se njoj vjeruje i o njoj se ne razmišlja.
Sada ono najvažnije, a to je kako prepoznati lažne vijesti?
Primarno lažne vijesti djeluju uvjerljivo i nije ih lako prepoznati na prvu, ponekad ih prenesu i mediji kojima zaista vjerujemo, često se to dešava ne krivicom tog medija nego zbog pretrpanosti posla novinara koji je tog dana u redakciji.
S druge strane moramo znati da svuda na svijetu postoji žuta štampa koja plasira svoje vijesti na internetu a onda nije neobično da te vijesti pokupe i vrlo ugledni mediji bez mnogo provjere.
Ono što morate uraditi da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje u vremenu pandemije je provjeriti vijest, ne vjerovati nikome na prvu i provjeriti informaciju na Googleu. Pokušajte pretraživati vijest uz dodavanje riječi „lažna vijest“ ili to uradite na engleskom jeziku jer redakcije često prevode vijesti sa stranih portala koje se brzo uklone i proglase lažnim.
Na ovoj grafici možete vidjeti kako prepoznati lažne vijesti u par koraka :
Također EU zvaničnici nam daju svoje upute kada govorimo o lažnim vijestima:
Prijedlog je da ovaj članak pošaljete svima onima koji ne znaju prepoznati lažne vijesti kako bi se njihovo širenje zaustavilo, doza straha smanjila i sačuvalo mentalno i fizičko zdravlje ljudi koje volite i do kojih vam je stalo.
Tarik Kapetanović za Index.ba