Intenzivnije kišne padavine najavljene za naredne dane sa sobom nose i opasnost od mogućeg pokretanja novih ili reaktivacije postojećih klizišta na području Tuzle.
Prvi stepen pripravnosti geoalarma je već uključen, a građanima se preporučuje da budu pod posebnim mjerama opreza. Više od 2.100 klizišta registrovano je na području Tuzle, a kišne padavine u proteklim danima nisu dovele do prirodne reaktivacije nekog od njih. Razlog tome leži u činjenici da je kiše palo maksimalno od 10 do 30 litara po metru kvadratnom.
Zasjekao padinu pa pokrenuo klizište
Za razliku od prirodnih nepogoda, ljudski faktor prethodnih dana utjecao je na aktivaciju klizišta u naselju Bare gdje je izvršeno zasijecanje strme padine u okruženju stambenih objekata.
“U zaleđu kosine i klizišta nalaze se dva stambena objekta koji su djelimično ugroženi u slučaju daljeg širenja i reaktiviranja sa većim padavinama. Inspekcije trebaju reagovati u smislu davanja određenih naredbi kako bi vlasnik parcele koji je zasjekao padinu izvršio adekvatnu zaštitu kosine, izradom odgovarajuće potporne konstrukcije, čime bi se potpuno eliminisala dalja mogućnost širenja klizišta”, kaže za Klix.ba Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa Grada Tuzle.
Prijavu o pokretanju klizišta nadležni su dobili i iz mjesne zajednice Gornji Pasci u naselju Smajići, a obilaskom terena je utvrđeno da nije u pitanju reaktiviranje klizanja tla.
“Prijava je vezana za određene deformacije na vikend objektu koje su posljedica neadekvatnog temeljenja uz određene manje promjene u blizini vodotoka koji je prilično udaljen od objekta. Međutim, sa stručnog apsekta se ne može determinisati kao pojava klizišta”, naveo je Mulać.
Prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda za područje Tuzle u poslijepodnevnim satima narednih dana donose intenzivnije kišne padavine koje mogu biti uzrok pojave bujica, odrona i pokretanja klizišta.
Kritični dani za Tuzlu
Posebno upozorenje stiže u noći sa nedjelje na ponedjeljak te u utorak zbog mogućnosti većih kišnih padavina od 30 litara po metru kvadratnom. To bi, prema riječima Mulaća moglo izazvati probleme u Tuzli.
“Ne možemo predvidjeti šta će se desiti u slučaju većih padavina, ali mi smo zbog svih ovih prognoza na području Tuzle podigli stepen pripravnosti. Podignute su službe zaštite i spašavanja uz sve gradske službe koje mogu pružiti uslove u kvalitetnom odgovoru u slučaju određenih promjena na terenu, pojave klizišta, bujica i slično”, kazao nam je Mulać.
Prvi stepen pripravnosti nalazi se u geoalarmu koji su u prethodnom periodu razvili u Civilnoj zaštiti Tuzle, a građanima koji se nalaze u blizini vodotoka apeluje se da u kontinuietu prate situaciju jer se plavni val formira veoma brzo, u prosjeku za pet minuta. U slučaju formiranja bujičnih potoka posebno se naglašava da im ne prilaze kako ne bi došlo do ugrožavanja života.
Za područje Tuzle mjesec juni je posebno kritičan zbog obilnijih kišnih padavina koje sa sobom donose brojne probleme i oni su se prema ranijim iskustvima znali protezati i do mjesec dana. Prirodne nepogode su bilježene 1997. godine, zatim 2001. kada je bilo najkritičnije zbog poplava i broja aktiviranih klizišta te 2005., 2010., 2014. i 2019.
Ugrožena četvrtina grada
Čak 16,5 posto tuzlanskog terena nalazi se direktno pod klizištima, dok je 6,5 posto označeno kao lokalitet za potencijalno aktiviranje novih.
“To je skoro jedna četvrtina Tuzle sa okvirno 300 kvadratnih kilometara. Veći je problem površina koja je zahvaćena nego sami broj klizišta. Naravno, mi pratimo situaciju kroz različite vidove aktivnosti, a najvažnije je preventivno provođenje koje predstavlja kontinuirani posao u smislu legalne gradnje, uređenja terena, podizanja svijesti građana u smjeru šta se sve možed esiti u slučaju nesmotrene aktivnosti”, navodi šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa Grada Tuzle.
Osim nelegalne izgradnje te nepravilnih građevinskih intervencija problem predstavlja i degradacija određenih lokalitata zbog rudarske aktivnosti. Na tim lokalitetima, prema Mulaćevim riječima, klizište Mogu reaktivirati i manje količine padavina. Služba civilne zaštite, odnosno Grad Tuzla u konitinuitetu sprovodi aktivnosti na interventnoj sanaciji klizišta.
U prethodnom periodu urađene su 22 lokacije na različitim dijelovima grada, gdje je na osnovu stručnih analiza procijenjeno da predstavljaju prioritet u sanaciji.
“Sva klizišta koja smo u prethodnom periodu sanirali ovakvim metodama interventne sanacije nisu reaktivirana, obezbijeđena je sigurnost stambenih, kao i objekata infrastrukture. Civilna zaštita i Grad Tuzla, uslovno rečeno, ne saniraju livade i voćnjake, već vrše zaštitu stambenih objekata, bez obzira da li je riječ o legalno ili nelegalno izgrađenom objektu. Iako bi se trebala obraćati pažnja i na to jer su nelegalnom gradnjom objekta na nestabilnim terenima stvarili sebi i lokalnoj zajednici probleme, mi u teškim trenucima ljudima pomažemo kako se ne bi stvorila dodatna materijalna šteta”, naglašava Mulać.
Pored sanacije klizišta, nadležna komunalna služba na području Tuzle u proteklom periodu bavila se i čišćenjem korita vodotoka. U narednom periodu vršit će čišćenje vodotoka i na lokalitetu inkubacionog centra Lipnica u istoimenom naselju, kao i dijela rijeke Jale na dijelu koji vodi prema Gornjoj Tuzli Prema analizama Službe civilne zaštite, svake treće godine potrebno se vratiti na isti lokalitet kako bi se ponovo izvršilo čišćenje zbog nakupljenih nanosa mulja i zarasle vegetacije, a posebno zbog nemara građana koji bacaju razne vrste otpada ili grade nelegalne mostovne prilaze ili pomoćne i stambene objekte, čime sužavaju profile vodotoka.
Izvor: Klix/Index.ba
