Vlada Hrvatske ove sedmice raspravlja o zakonskom prijedlogu koji se tiče dvije kategorije građana – podstanari koji su u vrijeme Jugoslavije dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu te vlasnika tih stanova u kojima žive zaštićeni podstanari.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova, koji bi u utorak, dakle sutra, trebao doći na prvo čitanje u hrvatski Sabor, a u četvrtak i na zvaničnu sjednicu. Ipak, ove izmjene i dopune Zakona su razočarale zaštićene podstanare koji žive u tim stanovima, piše jutarnji.hr.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2011., u Hrvatskoj su bila 3734 stana u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni podstanari, a najviše u Splitu i Zagrebu. Ukoliko bi se usvojile ove izmjene i dopune, značio bi i povrat svih stanova u posjed vlasnicima nakon prijelaznog razdoblja od pet godina.
Zaštićeni podstanari bi mogli kupiti stan od vlasnika, ali bi cijenu određivao vlasnik, dok bi morali napustiti stan ukoliko nakon pet godina ne bi mogli kupiti stan u kojem su boravili.
Zamjenski stan država bi garantovala samo malom broju zaštićenih – onim koji su učestvovali u prošlom ratu i primateljima socijalne pomoći.
Prema izračunu, ta pomoć bi bila samo za 200 do 300 stanara.
Danas se javila i Udruga zaštićenih podstanara koja tvrdi kako nijedna država nije pogodovala na ovaj način vlasnicima stanova, a pri tom zanemarujući prava i interese podstanara, od kojih su mnogi u starijoj životnoj dobi.
Oni su pokušali razgovarati sa ministrom graditeljstva Hrvatske Lovrom Kuščevićem, ali ih je odbio primiti te ih je nazvao “komunističkim poslušnicima i uzurpatorima”.