Do ovoga je došlo nakon povezivanja brojnih organizacija Srba u Sloveniji u jednu krovnu, a zatim i dogovora vlada Srbije i Slovenije. Predsjednik Saveza Srba Slovenije Marko Sladojević kaže da će se nastava srpskog jezika sastojati od tri predmeta – “Srpski jezik”, “Srbija moja otadžbina” i “Istorija i kultura srpskog naroda”. Slovenija daje prostor u školama i pokriva potrošenu struju, vodu i grijanje. Nastavnike će plaćati i odabrati Srbija. Goran Popović, direktor koji je svoje prosvjetno iskustvo gradio u Beogradu, kaže da je hiljadu do sada prijavljenih izvanredan broj i da se nada da će projekat biti dobro isplaniran i održiv.
“Samo želim da država Srbija istraje u tom programu, a ne da posle godinu-dvije iz ovih ili onih razloga kaže ‘ma ne'”, ističe Popović, koji smatra da bi se, u tom slučaju, teško sve ponovo pokrenulo.
Ambasador Srbije u Ljubljani Zorana Vlatković podsjeća na odlične veze dvije države, potrebu da se one njeguju, te da je i učenje maternjeg jezika jedan od načina da se grade novi mostovi.
Kako je učenje maternjeg jezika ne samo način građenja novih mostova, nego elementarno pravo svakog čovjeka, pravo svakog djeteta, nadati se da će Srbija pružiti pozitivan primjer manjem bh. entitetu Republici Srpskoj, entitetu koji u svakom segmentu nastoji da se ugleda na nju. Srbija je pokazala da je moguće postignuti dogovor kada je riječ o veoma važnim pitanjima u regionu, a dokaz tome je potpisivanje Aneksa 22, Memoranduma o saradnji u oblasti izdavanja udžbenika na bosanskom jeziku i pismu između Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za udžbenike Republike Srbije. Ovim dokumentom se rješava dugogodišnji problem sa kojim su se susretali učenici bošnjačke nacionalnosti u Srbiji, tačnije na teritoriji Sandžaka, gdje Bošnjaci čine većinsko stanovništvo.
Ako se osvrnemo na situaciju u manjem bh. entitetu vidimo flargantno potiranje ljudskih prava. Vlasti ovog bh. entiteta se zalažu za uvođenje kineskog jezika u nastavni plan i program, a istovremeno žustro brane učenje bosanskog jezika. Roditelji djece iz Konjević-Polja već nekoliko godina bore se za pravo na izučavanje bosanskog jezika. Način na koji se onemogućava ostvarivanje ljudskih prava u RS-u najružniji je oblik diskriminacije i mržnje.
Treba naglasiti i to, iako je općepoznato, da su Bošnjaci u Republici Srpskoj konstitutivni narod, a u Srbiji nacionalna manjina. Time je bosanski jezik u Srbiji jedan od manjinskih jezika, a u Republici Srpskoj jedan od zvaničnih državnih jezika.
