U Davosu, u Švicarskoj, večerašnjom svečanom ceremonijom počet će Svjetski ekonomski forum (WEF) koji će i ove godine okupiti utjecajne ljude iz svijeta ekonomije i politike. Od utorka, bit će održan niz panela i sesija na kojima će učesnici govoriti o aktuelnim pitanjima kako iz ekonomije, tako i iz drugih oblasti.
Tema ovogodišnjeg samita je ”Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne arhitekture u vrijeme četvrte industrijske revolucije“. Očekuje se da će samitu prisustvovati više od 3.000 poduzetnika, političara, akademskih radnik i predstavnika nevladinog sektora iz 110 zemalja, a planirano je održavanje više od 350 sesija.
Temelje Svjetskog ekonomskog foruma 1971. postavio je profesor ekonomije Klaus Schwab, koji je u to vrijeme radio na Univerzitetu u Ženevi. Tada osnovana organizacija nazvana je Evropski menadžement forum koji je u Svjetski ekonomski forum preimenovan 1987.
Danas Forum u Davosu predstavlja značajnu priliku za razmjenu ideja u poslovnom svijetu i networking (umrežavanje).
Cilj WEF-a je popraviti stanje u kojem se svijet nalazi, a u posljednje vrijeme, zbog globalnih ekonomskih ratova i toga što se Evropljani počinju okretati liderima s populističkom i rasističkom retorikom, sve su češća pitanja o tome da li Forum uspijeva ispuniti svoju misiju?
Kritičari WEF-a smatraju kako su sastanci prilika da velike kompanije, daleko od očiju javnosti, lobiraju kod određenih predstavnika vlasti.
Pojedine nevladine organizacije u Evropi tvrde kako WEF u potpunosti zavisi od oko 1.000 kompanija koje podržavaju njegove aktivnosti.
Standardna članarina u WEF-u iznosi oko 60.000 dolara, dok strateška članarina iznosi i do 600.000 dolara. Osim toga, za prisustvo na samitu u Davosu potrebno je platiti dodatnih 27.000 dolara, a treba uzeti u obzir i izrazito visoke cijene smještaja tokom perioda održavanja samita.
Sve su češće i kritike zbog pozivanja istih ljudi na godišnje samite, iste izjave i činjenicu da se sve dešava daleko od mnogih ljudi.
Zagovornici WEF-a tvrde kako organizacija nadomješta nedostatke evidentne kod drugih međunarodnih organizacija, ali i predstavlja mjesto na kojem se sastaju lideri poduzetnici koji razgovaraju o idejama dobrim za sve ljude na svijetu.
Ipak, protesti protiv organiziranja samita u Davosu (naročito početkom 2000-ih godina i kada je riječ o globalizaciji) počinju prijetiti održavanju sastanaka. Osnivač WEF-a Schwab, svjestan ove činjenice, medijima je dao širi pristup i dozvolio pristup i nevladinim organizacijama.
Također, WEF koji godinama zagovara globalizaciju, sada je zabrinut da bi nejednakost, protekcionizam i nacionalističke politike globalnu ekonomiju mogli dovesti u novu krizu.
Američki predsjednik Trump politikom “Prvo Amerika“ i porukama koje sadrže prijetnje i nedosljednosti, dovodi gobalnu ekonomiju u teži položaj i povećava neizvjesnosti što pojačava zabrinutost WEF-a kada je riječ o globalnoj ekonomiji.
Schwab je prošle sedmice izjavio kako globalizacija ima svojih prednosti i mana.
”Bilo je mnogo dobrih stvari u posljednjih 24, 25, 30 godina, ali sada trebamo pogledati nazad i gubitke zbog globalizacije“, rekao je Schwab i time dao znak da će ovogodišnji samit u Davosu biti prilika da političari i poduzetnici otvorenije raspravljaju o globalizaciji.
Analiza globalnog rizika koji WEF objavljuje na godišnjem nivou, pokazuje da će na listi najaktuelnijih tema na sastancima ove godine biti i klimatske promjene i vanredne vremenske prilike, kao i druge opasnosti koje štete svjetskoj ekonomiji.
Iako su mnogi svjesni gubitaka, bilo ljudskih bilo materijalnih, uzrokovanih šumskim požarima u Kaliforniji i poplavama u Evropi, a uzimajući u obzir pogoršanje odnosa među pojedinim svjetskim supersilama i povećanje nacionalizma, teško je za očekivati da će za rješenje problema biti postignut dogovor na globalnom nivou, javlja Anadolu Agency (AA).
Očekuje se da će ove godine popularni britanski istraživač David Attenborough (92) kao najstariji delegat Davosa govoriti o klimatskim promjenama, a bit će mu dodijeljena i nagrada za doprinos u upravljanju i zaštiti okoliša.
Jedna od tema o kojima će biti razgovarano ove godine na sastancima jeste i duševno zdravlje, tačnije o depresiji i drugim zdravstvenim problemima.
Očekuje se da će o poboljšanju emocionalnog i mentalnog blagostanja govoriti član britanske kraljevske porodice princ William.
Investitori se nadaju da će Davos biti prelomna tačka kada je riječ o trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, a o njegovim efektima govorit će kineski potpredsjednik Wang Qishan.
Na sastancima će biti razgovarano i porastu populizma, izlasku Velike Britanije iz Evropske unije (EU), popularno nazvani Brexit, razvoju tehnologije, napretku medicine, razvijanju umjetne inteligencije i digitalizaciji.
Jedna od važnijih tema bit će i borba protiv siromaštva, kao i stanje u Jemenu i Siriji. Očekuje se da će Samitu prisustvovati i zvaničnici Ujedinjenih naroda (UN) među kojima su genralni sekretar Antonio Guterres i novoizabrani specijalni predstavnik za Siriju Geir Pedersen.
Iako se očekuje prisustvo više od 3.000 zvanica iz 110 zemalja, ne očekuje se prisustvo američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovog francuskog kolege Emmanuela Macrona niti britanske premijerke Therese May.
Samitu bi trebali prisustvovati predsjendici i premijeri više od 60 zemalja, a očekuje se dolazak njemačke kancelarke Angele Merkel, predsjednika Brazila Jaira Bolsonara, Afganistana Ashrafa Ghanija, Iraka Barhama Saliha, premijerke Novog Zelanda Jacinde Ardern, potpredsjednika Kine Wanga Qishana, premijera Japana Shinzoa Abea, predsjednika Perua Paula Kagame, premijera Holandije Marka Ruttea, premijera Izraela Benjamina Netanyahua, drugog po redu prijestolonasljednika za britanski tron princa Williama i mnogih drugih.