– Oni toliko izmišljaju. To su Srbi, znate. Mene ne bi čudilo da je to naš neprijatelj. Činjenica je da je poginulo šest. Kažu mi da je poginulo 199 ljudi. Ja sam maltene toliko imao u koloni – kazao je Milutin Kukanjac, general i bivši komandant 2. armijske oblasti JNA u intervjuu Risti Đogi, koji nikada nije objavljen na televiziji u RS.
Ono što je tada rekao Kukanjac, očigledno se nije svidjelo tadašnjem političkom establišmentu. Kukanjac je te 1994. godine govorio o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine.
“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol’ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja.
U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. Novosti nisu smjele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi. Do dan-danas”, kazao je Kukanjac.
Kukanjac je umro 16. januara 2002. godine.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova obilježava svake godine”Stradanje pripadnika ЈNA u Sarajevu – Dobrovoljačka ulica”. U napadu na kolonu JNA, kako to tvrde iz ovog odbora ubijena su 42 i zarobljeno 207 pripadnika ЈNA. Međutim, svjedočenje Milutina Kukanjca demontira njihove laže, servirane iz beogradske kuhinje.
Tužilaštvo BiH je nakon trogodišnje istrage utvrdilo da je u napadu ubijeno sedam, a ranjeno 14 osoba. Haški tribunal i međunarodni tužioci u BiH zaključili su da su naoružani vojnici JNA koji su prevozili kidnapovanog predsjednika suverene države, rahmetli Aliju Izetbegovića predstavljali legitiman vojni cilj. Nakon toga, sud u Londonu u oslobađajućoj presudi članu ratnog Predsjedništva RBiH Ejupu Ganiću odlučio je da taj konvoj “nije imao nikakvo pravo na zaštitu niti su vojnici u tih 30 vozila bili ratni zarobljenici”.
Do sada još niko, ni domaćih ni međunarodnih sudova, nije proveo istragu vezano za otmicu prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića, iako postoji na stotine dokaza o tome ko su planeri i počinioci.
No, zato je Tužilaštvo BiH naredilo 21. novembra ove godine ponovno otvaranje istrage protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hasana Efendića, Jusufa Pušine i Emira Švrakića u predmetu “Dobrovoljačka ulica”.
Ovom odlukom van snage je stavljena naredba o obustavljanju istrage Tužilaštva BiH od 17. januara 2012. godine u odnosu na pet lica i naređeno ponovno otvaranje istrage, dok su žalbe u odnosu na devet lica odbijene kao neosnovane, a jedna je odbačena.
“Ovom odlukom je u potpunosti postupljeno po svim izjavljenim žalbama, te je u potpunosti izvršena odluka Ustavnog suda BiH”, dodaje se u saopštenju Tužilaštva BiH.
Ustavni sud BiH na sjednici 17. januara prihvatio apelacije Bogdane Tomović, majke Zdravka Tomovića, i Gordane Gvozdenović, sestre Obrada Gvozdenovića, koji su kao pripadnici JNA ubijeni 2. maja 1992. godine u Sarajevu, i naložio Tužilaštvu BiH da bez daljih odgađanja preduzmu mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama protiv naredbe o obustavi istrage od 17. januara 2012. godine.
(E.L.)