Pitanje ravnopravnosti spolova nije isključivo pitanje ljudskih prava žena, već se radi o pitanju koje je od izuzetnog značaja i za gospodarski, društveni i politički napredak društva, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske.
Kako položaj žena u poitičkom i javnom životu, posebno zakonodavnim tijelima u regiji još uvijek nije na nezadovoljavajućem nivou, Ljubičić je govorila o tome šta bi i u kom pravcu trebalo učiniti da se to stanje popravi.
“Isključivanje žena iz javnog života znači da se društvo odriče ogromnog potencijala i sposobnosti koje žene posjeduju, a to znači gubitak za cijelo društvo. Načelno se ravnopravnost spolova ne može postići bez dobrog zakonodavnog okvira, preventivnih mehanizama i sankcija. Potrebno je uspostaviti nacionalni zakonodavni okvir s pravima i obavezama dionika koji prate EU direktive, sudsku praksu i međunarodne obaveze. Potrebno je odrediti sankcije koje će se primjenjivati prema onima koji diskriminiraju, provode diskriminatornu praksu i krše pozitivne prakse, primjerice, postojanje kaznene odredbe za neisplatu redovite plaće radnicima/ama, seksualno uznemiravanje i/ili pokušaj silovanja na radnom mjestu… Koraci prema ravnopravnijem društvu i poticanju društvenih promjena svakako jesu edukacija, osvještavanje građana/ki, ali i stručnih osoba u državnim institucijama”naglasila je Ljubičić.
– Osnažiti povjerenje u pravni sistem i vladavinu prava –
Također, navela je, potrebno je provoditi kampanje osvještavanja i senzibilizacije javnosti za pitanja rodne ravnopravnosti, kao i beskompromisnog provođenja Zakona o suzbijanju diskriminacije i drugih pozitivnih propisa.
“Institucije trebaju svoj rad učiniti vidljivim i transparentnim, te tako osnažiti povjerenje građana i građanki u pravni sustav i vladavinu prava. Iznimno je važno poticati sve na kritičko razmišljanje, reagirati na društvene nepravde, upozoriti na seksizam, mizoginiju i diskriminaciju. Prozvati one koji diskriminiraju i/ili žele dokinuti prava određenoj društvenoj skupini i usprotiviti se njihovim namjerama. Budući da su se sve države u regiji opredijelile za demokratsko društvo, da su u svoje zakone i propise ugradile načelo ravnopravnosti žena i muškaraca kao jednu od temeljnih društvenih vrednota, da su sve uspostavile mehanizme za zaštitu od diskriminacije temeljem spola i za promociju načela ravnopravnosti spolova i da su dio šire globalne zajednice koja promovira ista načela, znači da uviđamo neke zastarjele odnose i obrasce među spolovima i očekivanim tradicionalnim rodnim ulogama. Stoga smo u zajedničkoj namjeri, kao članice Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost vrlo složne, da su potrebne promjene i/ili prilagodbe novonastalih odnosa u praksi”, istakla je Ljubičić.
– Organizacije civilnog društva politički korektiv vlasti –
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske govorila je stoga i o važnosti postojanja Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.
“Značaj Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost je u prepoznavanju zajedničkih interesa, dobrih praksi i potrebe za uspostavom zajedničkih standarda u našim državama, kako bismo ujednačili zahtjeve i međunarodnih i europskih standarda te europske sudske prakse za unapređenjem položaja žena u našim društvima odnosno implementaciji načela ravnopravnosti spolova. Dakako da je za pozitivna postignuća potreban razvojni proces odnosno vrijeme u kojem ćemo zajednički ustrajati na usvajanju dobrih praksi/iskustava i pokušaju zaobilaženja negativnih iskustava koji bi nam bili eventaulni uteg u postizanju zajedničkog cilja”, smatra Ljubičić.
Govorila je i o tome koje su najznačajnije aktivnosti koje su uticale na društvene promjene od kada je uspostavljen Regionalni koordinacioni odbor mehanizama za rodnu ravnopravnost.
“Zasigurno jedan od važnih aktivnosti Regionalnog kooridnacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost je zalaganje i promicanje potpisivanja Europske povelje za ravnopravnost spolova i njezino povezivanje sa izradom lokalnih akcijskih planova sa prioritetima specifičnim za pojedinu lokalnu razinu i njihovo povezivanje sa sadržajem UN Rezolucije 1325”, poručila je Ljubičić.
Ljubičić je pojasnila i na koji način Balkanska regija podržava i doprinosi radu Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.
“Organizacije civilnoga društva su politički korektiv vlasti i njihovo regionalno umrežavanje i djelovanje kroz Balkansku regiju doprinosi demokratskim procesima naših država. Balkanska regija ima dvojaku ulogu, prvo kao tajništvo doprinosi koordinaciji našeg sinergijskog djelovanja po pitanju svih aktivnosti i zajedničkih stavova po određenim područjima djelovanja. Drugo, djeluje kao spona između Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost i drugih organizacija civilnoga društva i akademske zajednice u cilju prikupljanja dobrih praksi, provedbi aktivnosti i kreiranju nacionalnih/lokalnih politika u zajedničkom cilju osnaživanja rodne ravnopravnosti”, istakla je Ljubičić.
– Ujednačavanje zakonodavnog okvira –
Kako je implementacija Rezolucije UN 1325 – “Žene, mir, sigurnost” jedan od važnih segmenata jačanja učešća žena u vojsci i policijskim snagama Ljubičić je govorila i o tome na koji način se može i treba unaprijediti njena provedba, te na koji način akcioni planovi mogu poslužiti kao platforma za regionalnu saradnju.
“Implementacija Rezolucije 1325 nužno zahtijeva donošenje akcijskih planova, kako na nacionalnoj tako i poželjno, na lokalnoj razini, poduzimanja mjera– od sudjelovanja žena u donošenju odluka i mirovnim procesima, preko sveobuhvatne zaštite žena do provedbe obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti u izgradnji i očuvanju mira, kao i njihova djelovanja u kriznim situacijama i katastrofama. Prva statistička analiza efekta prirodnih katastrofa na životni vijek žena i muškaraca, studija na uzorku od 4.605 prirodnih katastrofa koje su se dogodile u 141 zemlji, pokazala je da žene najčešće prve stradaju, kao i da je smrtnost veća u državama gdje je društveni položaj, kao i ekonomska prava žena, lošiji u odnosu na muškarce. Prema iskustvima žena širom svijeta, pokazalo se da nije rod, već rodna nejednakost – siromašnije, potplaćene, nezaposlene, ono što žene stavlja u nepovoljniji položaj i čini naročito ranjivim u situacijama izvanrednih situacija kriza i katastrofa”, kaže Ljubičić.
Tako studije pokazuju, navodi, na primjer, da je 14 puta veća vjerojatnost da će žene i djeca stradati u prirodnoj katastrofi nego odrasli muškarci.
“Akcijski planovi su izvrsna platforma za zajedničku regionalnu suradnju kroz – poticanje razmjene iskustava na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini o provedbi Rezolucije UN 1325 i srodnih rezolucija, suradnju s udrugama civilnog društva na provedbi Rezolucije UN 1325, te provedbu eventualnih zajedničkih aktivnosti u cilju promicanja mjera iz nacionalnih akcijskih planova, uključivši održavanje javnih tribina, kampanja, okruglih stolova i drugih oblika izvješćivanja javnosti…”, cijeni Ljubičić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske dala je i svoju ocjenu koje su nužne aktivnosti Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost u cilju njenog unapređivanja u regiji.
“Zajedničke aktivnosti Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost će se zasigurno odnositi na ujednačavanje zakonodavnog okvira, implementacije istog te uspostavljanja jasnih standarda koji će voditi ka osnaživanju žena na našim prostorima odnosno u našim državama i osnaživanju načela rodne ravnopravnosti. Držim da je još puno posla pred nama, posebice kad se radi o osvještavanju javnosti, preventivnim mehanizmima te postizanju konsenzusa i političke volje naših vlada i parlamenata o implementaciji postojećih standarda i donošenju novih pozitivnih mjera”, poručila je Ljubičić