Nakon današnje ceremonije svečanog otvorenja ponovno sagrađene Aladža džamije u Foči, brojni vjernici iz svih dijelova BiH su klanjali podne-namaz te imali priliku uživati u ljepoti džamije koja nakon 27 godina ponovo krasi ovaj grad na Drini.
Svečanim presijecanjem vrpce, u Foči je danas otvorena ponovno sagrađena džamija Aladža, sa koje se, nakon nešto više od četvrt stoljeća, ponovo začuo ezan. Bio je to emotivan trenutak za brojne vjernike iz cijele BiH i šire. Time je fočanska ljepotica i simbol ovoga grada zvanično ponovno otvorila vrata svim vjernicima, javlja Anadolu Agency (AA).
Osman Alibegović iz Travnika je u razgovoru s novinarom AA istakao kako je danas u Foču došao zajedno s komšijama kako bi prisustvovao svečanosti otvorena Aladže. Ističe kako je sretan te kako se sjeća kada je početkom rata na televiziji gledao kada je Aladža srušena do temelja.
“Bilo nam je žao kada smo to vidjeli, ali evo, hvala Bogu, dočekali smo dan kada je ponovno napravljena ljepotica koja se rijetko gdje može vidjeti”, istakao je Alibegović te dodao:
“Kao vjerniku, muslimanu, srce mi je puno kada vidim kako danas ponovno lijepo izgleda.”
Meho Bijelić u Foču je danas stigao iz Zavidovića. Kaže kako je sretan što je danas bio prisutan u Foči i podsjeća kako je bio i na svečanosti otvorenja Ferhadije u Banjoj Luci.
Bijelić smatra kako obnovljena Aladža šalje jednu poruku jednistva cijele Bosne i Hercegovine.
“Mislim da će ona poslati jednu poruku jedinstva cijele naše zemlje. Da će se ugasiti strasti koje su dosad bile. Da će prevladati razum. Svakako je ovo i jedna poruka suživota u zajedničkoj nam zemlji Bosni i Hercegovini”, poručio je Bijelić.
Ceremonija otvorenja Aladže u Foči bila je emotivna i za Senadu Hodžić iz Sarajeva, koja kaže da je također porijeklom sa Drine, tačnije iz Višegrada.
“Jako sam uzbuđena, obzirom da sam porijeklom iz Višegrada, suosjećam se sa svim prognanima iz Foče. Utisci se još nisu slegli. Ovo je jedan sjaj koji samo Bog može dati Svojim robovima”, kazala je Hodžić.
Slaže se da je Aladža više od vjerskog objekta i da šalje mnogo širu poruku.
“Aladža ima mnogo širu poruku. Naš poslanik Muhammed uvijek je praštao i tražio suživot sa svim vjerama. Svi smo mi od jednog čovjeka i jedne žene stvoreni. Da je Bog htio stvorio bi samo jedan narod. Bosna je kao bosanski ćilim”, poručila je Hodžić.
Džemo Novalić iz Konjica kaže kako je danas sretan i ponosan, kako kaže, baš kao i svaki Bošnjak.
“Svaki Bošnjak, musliman se danas tako osjeća. Mi nikada nismo ni gubili nadu da će doći vrijeme kada ćemo opet sve te naše po Bosni porušene džamije obnoviti. Gradnja se može obnoviti, ali nažalost, ne mogu se obnoviti životi mladih ljudi koje smo izgubili”, istakao je Novalić.
Podsjeća kako je prije rata u dva navrata imao priliku posjetiti Foču i džamiju Aladžu, a upoređujući staru i novosagrađenu džamiju, Novalić je kazao:
“Kada gledam ovako njezin oblik i sve ovo, da, to je ona. Podsjeća me na nekog starijeg čovjeka koji se obrijao, obukao novo odjelo i sredio za Bajram. Pa izgleda kao stari, ali i kao novi. Tako nam je i Stari most u Mostaru, svi objekti koji su porušeni a potom obnovljeni.”
Novalić je naglasio kako džamiju Aladžu doživljava kao simbol istočne Bosne, pa i cijele Bosne i Hercegovine.
Svečanim presijecanjem vrpce, u Foči je danas, 470 godina od prvobitne izgradnje i nešto više od četvrt stoljeća od njenom potpunog uništenja, otvorena ponovno sagrađena džamija Aladža, koja je bila kulturno-historijski spomenik Bosne i Hercegovine, simbol grada Foče i remek-djelo islamske arhitekture osmanskog perioda. Ceremoniji je prisustvovalo više hiljada vjernika iz cijele BiH, te brojne zvanice i gosti.
Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.
Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki djelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.
Početkom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, od aprila do juna 1992. godine niti jedna džamija u Foči nije pošteđena razaranja, a kompletna infrastruktura MIZ Foča u potpunosti je uništena. Osim Aladže, koja će biti otvorena danas, obnovljene su još dvije fočanske džamije: Atik Ali-pašina i Careva džamija.
Nakon završetka agresije, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedninjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.