Washington Post se u opširnom tekstu pod naslovom “Odliv mozgova ostavlja balkanske nacije u neravnopravnom položaju” osvrnuo na sve veći odlazak ljudi kako iz BiH, tako i iz Srbije i Hrvatske.
Jedan od gorućih problema balkanskih država uzrokovan je velikom stopom nezaposlenosti, malim platama, korupcijom i nemogućnosti napredovanja, što tjera sve veći broj ljudi da emigriraju i bolji život sa sebe i svoju porodicu potraže drugdje.
Marina Stevanov nije ni sanjala da će napustiti rodnu Srbiju nakon što sa najvišim ocjenama završi medicinski fakultet. Ipak, 25-godišnjakinja doktorica sprema diplomu, knjige i riječnik njemačkog jezika kako bi se preselila u Austriju, gdje joj elitna bolnica nudi posao i specijalizaciju iz oblasti vaskularne hirirgije. I ne planira se vraćati u skorije vrijeme. Velika nezaposlenost, male plate, korupcija i nemogućnost napredovanja tjera hiljade mladih i obrazovanih da emigriraju iz balkanskih zemalja, piše Washington Post.
Dok talenti hrle ka zapadnoj Evropi, SAD-u ili naftom bogatim zemljama, masivni odliv mozgova stavlja njihove zemlje u još neravnopravniji položaj, čineći ih zemljama staraca. Po indikatoru “kapacitet zadržavanja talenata”, BiH je na 135. mjestu od 137 zemalja, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma za 2017 – 2018. godinu. Srbija je na 134. a Hrvatska na 131. mjestu.
“Moje kolege koje rade ovdje vrlo su uznemirene i nezadovljne. Nemate dovoljno vremena ni novca za porodicu i normalan život, to je veliki problem”, govori Marina u svom malom beogradskom stanu pretrpanom pakiranim kutijama i koferima.
Broj doktora i medicinskih sestera u Srbiji stalno se smanjuje, što izaziva bojazan da bi zdravstveni sistem mogao propasti. Plate mladih doktora u državnim bolnicama u prosjeku iznose oko 600 eura, a to su prije svega osobe koji su imale sreću ili vezu da se zaposle. 2007. Srbiju je napustilo 27.000 obrazovanih, a sedam godina kasnije, prema dostupnim podacima, taj broj se popeo na 58.000.
Tačne brojke sigurno su još veće jer većina onih koji emigriraju se ne prijavljuju vlastima. Ako se izuzmu sporadični apeli i pozivanje na patriotizam, Srbija, u kojoj su inžinjeri i IT stručnjaci među 50.000 fakultetski obrazovanih nezaposlenih, je učinila malo kako bi zaustavila trend odlazaka.
“Molim vas da ostanete u našoj predivnoj Srbiji”, izjavio je prošle sedmice predsjednik Aleksandar Vučić, dijeleći studentima stipendije.
U susjednoj Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih je u proteklih deset godina iznosila 35 posto. No, tamošnji mladi imaju više mogućnosti otkako je Hrvatska 2013. postala članica Evropske unije, pa se njeni građani mogu prijaviti za radna mjesta u drugim EU zemljama bez da trebaju vize ili radne dozvole.
Prema statistikama Vlade, svake godine od ulaska Hrvatske u EU zemlju je napuštalo oko 40.000 ljudi. Profesor na Univerzitetu za demografiju Stjepan Šterc procjenjuje da je taj broj dvostruko veći, i da se uglavnom radi o mladim ljudima.
“Potrebno je nešto učiniti kako bi se zaustavilo ovo pražnjenje Hrvatske. To je u strateškom interesu zemlje”, rekao je Šterc.
Bosna, mjesto krvavog rata devedesetih, ima nevjerovatnu stopu nezaposlenosti mladih u dobi do 24 godine. Prema rezultatima Svjetske banke stopa nezaposlenosti je oko 54 posto i ljudi su prisiljeni da posao potraže drugdje.
Preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH radnici idu u inostranstvo na osnovu sporazuma potpisanih sa drugim državama.
Njemačka želi privući sredovječne zdravstvene radnike, a Slovenija traži radnike za poslove koji zahtijevaju manju obuku, uglavnom varioce i vozače.Agencija je u posljednjih pet godina osigurala zapošljavanje gotovo 3.500 ljudi u Njemačkoj i skoro 20.000 u Sloveniji.
“Danas svako na internetu može pronaći oglas za posao u bilo kojoj zemlji, ili tražiti zaposlenje u inostranstvu preko privatnih agencija”, kaže glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić.
Jedna takva nalazi se u Tuzli. Osim što povezuje tražioce posla sa potencijalnim poslodavcima, Alphabet InfoCenter organizuje i kurseve njemačkog i engleskog jezika i pomaže u prikupljanju papirologije.
Predsjednik Mersudin Mahmutbegović kaže kako bosanska Vlada nije učinila ništa da zadrži profesionalce ili stvori radna mjesta rješavanjem neusklađenosti između onih koji diplomiraju i radnih mjesta dostupnih na tržištu rada.
“Žale se kako niko neće ostati da brine o pacijentima u BiH, ali ne pada im na pamet da učine nešto kako bi ohrabrili ljude da ostanu”, rekao je Mahmutbegović.
Diplomirana pravnica Nadina Redžić (28) je preko agencija pokušala pronaći posao u Njemačkoj. Diplomirala je prije pet godina, tečno govori njemački i engleski i tražila je posao u cijeloj BiH. Kako nije imala uspjeha, shvatila je da je dobra veza bitnija od bilo kakve diplome i životopisa. Ogorčena, odlučila je krenuti na obuku za medicinsku sestru i potražiti posao u Njemačkoj. Jednom kad ode, nema namjeru da se vrati.
“Nikada se više ne bih vratila, osim nakratko da posjetim porodicu. Želim živjeti u društvu u kojem se cijeni rad i trud”, kaže Nadina.
(Mirza Islamović)