U Martićevoj ulici u Zagrebu danas je službeno otkrivena ploča s novim imenom Park Envera Čolakovića čime je ovaj, kako se navodi, hrvatski, mađarski i bošnjački književnik, autor romana Legenda o Ali-paši, dobio svoje obilježje u Zagrebu, javlja Anadolu Agency (AA).
Ploču s imenom “Park Envera Čolakovića” u Martićevoj ulici, prekoputa Trga fra Grge Martića, otkrili su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i sin Envera Čolakovića Esad Čolaković. Esad Čolaković je izrazio zadovoljstvo da se ovaj park nalazi upravo pokraj adrese Martićeva 33 A na kojoj je književnik stanovao s obitelji i gdje je napisao nekoliko još uvijek neobjavljenih pjesama posvećenih Martićevoj ulici.
-Otvorenjem ovog parka ujedno se odaje priznanje svim Bošnjacima koji su u hrvatskoj kulturi, nauci, društvu i raznim područjima života ostavili trajan znamen i dali doprinos, na primjeru mog oca hrvatskoj kulturi, jednako kao i bošnjačkoj – kazao je Čolaković.
Naglasio je kako je roman legenda o Ali-paši roman koji iznova nalazi poklonike u mlađim generacijama, posebno u Bosni i Hercegovini. Grad Zagreb podržao je objavu neobjavljene zbirke “Lirika” koja izlazi u nakladi Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba (VBNMGZ) i koja će večeras biti promovirana u Knjižnici Bogdan Ogrizović.
Zbirka “Lirika” predstavlja neobjavljeni dio iz bogate rukopisne ostavštine ovog književnika, a u ostavštini se nalaze još neobjavljena djela, poezija i romani. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je kako su grad Zagreb od njegova osnutka do danas izgradili pripadnici hrvatskog naroda, ali i svi drugi narodi i zajednice koji žive na ovom prostoru.
-Oni su gradili ovaj grad na javnom, političkom i kulturnom polju i to je bogatstvo i budućnost ovog grada i domovine – poručio je Bandić.
Istaknuo je kako je bilo prijepora oko podizanje ove ploče Čolakoviću, ali kako to spada u politički ring sukoba ljevice i desnice. Jedan od nositelja inicijative su Društvo hrvatskih književnika (DHK) i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba (VBNMGZ). Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović je poručio kako se ovim parkom vraća dignitet Enveru Čolakoviću, književniku kojega je “politika i ideologija na vrhuncu stvaralaštva bacala u vrtloge svoga besmisla”.
Uz njegov ključni roman koji nailazi na veliku recepciju u regiji, Vidmarović je istaknuo njegovu “Zlatnu knjigu mađarskog pjesništva”, istaknuvši kako je to pokazatelj njegove simetrične dvojezičnosti. Naveo je kao je dužnost objaviti sabrana djela Envera Čolakovića, s obzirom na još 5 ili 6 neobjavljenih djela koja leže u rukopisu.
-Kad pročitate bilo kakve kontroverze, ništa nije istina. Istina je da smo imali velikog književnika, jednog od najvećih hrvatskih prevoditelja – poručio je Vidmarović.
Na svečanosti je sudjelovao i ministar za kulturu, obrazovanje i sport zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić, jer u tom kantonu tri osnovne škole nose ime po Enveru Čolakoviću. Predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić najavio je kako će u suradnji sa zeničko-dobojskim kantonom, koji će donirati bistu Envera Čolakovića, ta bista u narednom periodu biti postavljena u Aleji književnika na jezeru Bundek.
Istaknuo je kako je riječ o trećem Bošnjaku, nakon Safvet-bega Bašagića i Šefika Pezerovića, koji dobiva svoju ploču s imenom ulice ili trga. Enver Čolaković rođen je u Budimpešti 27. svibnja 1913., a umro u Zagrebu 18. kolovoza 1976. godine. Tretira ga se kao mađarskog i hrvatskog pjesnika, dramaturga, esejista, proznog pisca, pisca velebnog romana i prevoditelja s hrvatskog i njemačkog jezika.
Do 1945. književno je djelovao i živio u Budimpešti i Sarajevu, a zatim u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1962. diplomirao povijest. Bio je član Matice hrvatske, Društva književnika Hrvatske, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i PEN-kluba. Do 1939. je pisao na mađarskom jeziku, a potom na hrvatskom jeziku. Godine 1944. godine imenovan je Sarajevu kulturnim atašeom, pa mu je nakon Drugog svjetskog rata privremeno zabranjen rad.
Njegov je roman Legenda o Ali-paši dobio nagradu Matice hrvatske za najbolji hrvatski roman 1943. godine i pripada nizu najboljih hrvatskih romana 20. stoljeća. Dobitnik je visokih mađarskih i austrijskih književnih nagrada.