Bosna i Hercegovina ima i jednu od najvećih administracija u svijetu, ukoliko uzmemo u obzir njen broj stanovnika. Da budemo precizniji, gotovo svaki treći zaposlenik u BiH radi u javnoj upravi.
Iako pretrpane kancelarije, Izvještaj CCI o imenovanjima i zapošljavanju u javnom sektoru u BiH pokazao je da je u protekle dvije godine bilo intenzivnog zapošljavanja kroz nastavak gomilanja zaposlenih u javnom sektoru.
Da situacija neće biti ništa bolja govori činjenica da je upravo ta administracija veliki glasački aparat. Smješteni u državnu službu sa sigurnim poslom, dobrom platom, osiguranjem i zagarantovanom penzijom, po mogućnosti ugovorom na neodređeno vrijeme, zadovoljni radnici će uvijek dati glas onima koji su ih smjestili na te pozicije. Time vladajuće strukture sebi zagarantuju značajan broj glasova na narednim izborima i onda im preostaje samo da uvjere penzionere kako će im penzije biti veće i određen broj mladih da ih čekaju na hiljade radnih mjesta ukoliko njih izaberemo da vladaju i tako iz godine u godinu.
Istina, radna mjesta se otvaraju, tako da vladajuće strukture mogu pokazati statistiku i reći kako je veliki broj radnih mjesta otvoren u njihovom mandatu, ali niko ne spominje da su to radna mjesta najčešće po tržnim centrima, velikim prodajnim marketima na poslovima slaganja robe, pakovanja ili drugim fizičkim poslovima, tako da i oni sa iskustvom i visokim obrazovanjem imaju opcije raditi za minimalce i proklinjati državu i dan kad su upisali fakultet i mučili se godinama da polože sve ispite. Šansa da rade u struci i ono za šta su se školovali na dugom su štapu.
Druga misao mladih je odlazak iz države, pa tako Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ostaje bez omladine koja trbuhom za kruhom negdje drugo traži svoje mjesto pod suncem.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u 2017. godini Bosnu i Hercegovinu je napustilo 35.377 osoba, što je od 2013. do oktobra 2017. godine ukupno 151.101 osoba.
Od ukupno 151.101 osobe koja je u navedenom periodu napustila BiH, iz Federacije BiH je 68.068 osoba, iz Republike Srpske 68.278, te iz Brčko distrikta BiH 14.755 osoba. Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava samo neki od razloga zbog kojih mnogobrojne čitave porodice odlaze.
Da se biraju podobni, a ne sposobni u javne službe govori i činjenica da javna uprava u BiH ima najmanju sposobnost u Evropi da odgovori na potrebe i zahtjeve svojih građana, što jasno piše u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH o temi Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH koji je objavljen prije tačno godinu dana.
Pa zato, ukoliko ste se pitali zašto vam uvijek fali još jedan papir na svim šalterima, odgovor je jednostavan. Da bi svaki službenik imao posla i dnevno udario bar po jedan pečat vi morate da idete od institucije do institucije i čekate u redovima po par sati da bi završili i najjednostavniji posao.
(Merima Druškić)