Zaustavljen, da li i poražen? Građanski veto na konsocijacijski geto

255

 Piše: Muharem CERO 

Nije poraz Dragana Čovića kao što veli, rezultat inženjeringa Reisove administracije, nego “otrovnog” projekta briselske konsocijacije. Cijela priča počinje 2016-te godine. Institut za društveno-politička istraživanja Mostar obznanjuje studiju potpisanu Ivanom Vukojom i Milanom Sitarskim.

Nakrcano, navodno akademsko štivo, prepuno ustavnih, historijskih i teoretskih neistina stvara potku “moderne evropske” ustrojene Bosne i Hercegovine. Pod krinkom udovoljavanja etničke jednakopravnosti konstitutivnih naroda prinosi se model konsocijativnosti, a nudi dalja ustavna fragmentacija BiH modelom konsocijativnog federalizma.

Cijela priča polako se seli u klupe Sabora Republike Hrvatske. P.R. ovog projekta postaje Božo Ljubić. Sabornik HDZ-a iz 10. izborne jedinice (Hrvati iz dijaspore). Većinski klub hrvatskog HDZ-a konsocijacijskoj nakani daje snažan pristup medijima, a za istu uspijeva pridobiti i klubove sebi oporbenih stranaka.

Perjanice “herceg-bosanske” nacionalne ideje Raspudić, Lučić, Knezović, Kasapović i ini postaju rado slušana i čitana lica hrvatskih medija. Ne samo u “prvoj” nego i u tzv. “drugoj” državi Hrvata.

U proces operacionalizacije i dosezanja željenog cilja, na velika vrata priču unose hrvatski europarlamentarci predvođeni tada još uvijek formalnim klupskim prvakom Andrejom Plenkovićem.

Bez znatnijeg otpora uspijevaju 2017-te izlobirati donošenje Rezolucije o BiH u europskom parlamentu. Klub evropskih narodnjaka (EPP) nije smogao snagu i potrebu sadržaj svoje rezolucije prilagoditi i usaglasiti čak niti sa potom obznanjenom haškom presudom hrvatskoj šestorki. Uvidom u njen sadržaj i obrazloženje, lako je bilo prepoznati da se iza modela konsocijativnog federalizma krila samo gorko otrovna inačica Herceg-bosanskih ratnih ciljeva.

Ohrabreni lobističkim plijenom HDZ-ovi, onaj sa Hiblerovog trga i onaj mostarski, nastavljaju djelovanje. Ovoga puta strateško partnerstvo sa SNSD-om dobija puno dublji smisao. Interesi su obostrano jasni. Ustavno-neutralna odrednica entitet dobija svoju prepoznatljivost, RS postaje federalna jedinica, a istu sadržinu i političko-ustavni smisao dobija Čovićev HNS u oživljenoj Herceg-Bosni.

Dva projekta su se imala sresti u novom Predsjedništvu BiH. Jedan je Dodikovo tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kapacitetom dogovorene države, a drugi njemu poželjan jeste upravo onaj što ga Čović nosi briselsko konsocijativni federalizam.

Izborna rezultanta je potvrdila da je projektovani dominantno bošnjački konsocijacijski geto dobio građanski veto. Međutim otrovna nakana je u Bosni narodnim glasom zaustavljena ali izvjesno ne i poražena. Projekat i dalje teži svome cilju i logikom matematskog inžinjeringa polako se izmješta u novu priču.

Prijetnja blokadom i tihom institucionalnom disolucijim postaje novi alat projektanata. Odgovor na ultimatume, ucjene i prijetnje može stići samo sa one adrese koja je i omogućila vlastitu institucionalnu obmanu, evropske institucije moraju smoći snage u cijelosti korigovati smisao i sadržinu donesene Rezolucije o BiH. Šest pisama u pretincima evropske institucije moraju biti vraćena pošiljaocima (hrvatskim europarlamentarcima) sa naznakom primalac nedostupan do daljnjeg.

Vezani članci

Da li je sukob u BiH neminovan? Piše: Nedžad AHATOVIĆ Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH je u svojoj izjavi za medije kazao kako će bilo kakvo preispitivanje imena ...
Srebrenica između prijetnje i prilike: Još jedna b... Piše: Emir Suljagić   Krajnje je vrijeme i posljednji trenutak da se sa genocida u Bosni i Hercegovini skine ljaga „opštinskog genocida“. U decenij...
MAP naš nasušni: Zašto mi hoćemo, a oni neće? Piše: Hamza Višća Odmah da se razumijemo, ne govorim o Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima, nego o nama koji bi da nam bude bolje i njima kojima je već d...
Do vode Drine, a ne napiti se Piše: Muharem CERO Svaki politički cilj, pa i Dodikov republičkosrpski separatistički, ima svoje narative, izvođače i političke prakse djelovanja. Do...